''Mi ne prihvaćamo zaključke iz interpelacije 19 zastupnika''

Od 207 aktivnosti planiranih Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu provedeno je njih manje od četvrtine, a za njih 62 posto rok za provedbu već je prošao, pokazuje izvješće o provedbi tog plana usvojeno na sjednici Vlade u četvrtak.

Pročitajte i ovo U starom sastavu Dnevnik Nove TV doznaje - Ustavni sud još sinoć održao sjednicu: "Bili smo prisiljeni iz nužde tumačiti Ustav kao cjelinu" problemi s Mađarima Vlada se oglasila o novoj arbitraži MOL-a protiv Hrvatske: "Sve naše mjere bile su usmjerene na sigurnost opskrbe"

U izvješću se navodi da je od ukupno 207 aktivnosti obuhvaćenih Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu 51 aktivnost provedena, njih 129 nije provedeno ili je njihova provedba u tijeku, ali je prošao rok, dok je 27 aktivnosti u tijeku ili još nisu pokrenute, no za njih rok još nije prošao.

Izvješće se odnosi na aktivnosti izvršene zaključno s prosincem 2016. u četiri ključna reformska područja i 18 reformskih potpodručja, a koje istovremeno podupiru i ispunjenje Preporuka Vijeća Europske unije po državama članicama za 2016.

U izvješću se ističe da su samo u razdoblju od rujna do prosinca prošle godine provedene 23 aktivnosti, i to u djelokrugu ministarstava državne imovine, financija, gospodarstva, pravosuđa, rada i mirovinskoga sustava, regionalnoga razvoja i fondova EU-a, uprave, zdravstva te znanosti i obrazovanja, kao i Ureda za zakonodavstvo. Među tim su mjerama, primjerice, akcijski planovi za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva te za reformu javne uprave, donošenje zakona o javnoj nabavi, onog vezanog uz porez na nekretnine, i dr.

Pripreme za izradu ovogodišnjeg programa su u tijeku, podsjetila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te istaknula da se već krajem veljače očekuju prvi prijedlozi mjera. Dodala je i kako se nada da će provedba ovogodišnjeg programa biti učinkovitija od lanjskog.

Zaključivanje slučaja Cimosa

Donesena je i odluka o načinu podmirenje potraživanja od slovenskog Cimosa, u kojoj stoji da će slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka (DUTB) prodati potraživanja od Cimosa i u hrvatski proračun uplatiti 7 milijuna eura. Ujedno, odlukom se osigurava zadržavanje postojećih radnih mjesta, kao i proizvodnje u Cimosovoj tvornici u Labinu na minimalno dvije godine.

Riječ je o potraživanju starom 21 godinu temeljem kredita od 20 milijuna eura Riječke banke, koja ga nije uspjela naplatiti, kazao je ministar državne imovine Goran Marić. Istaknuo je i da se tim rješenjem spašava 1500 radnih mjesta u Hrvatskoj i osigurava nastavak proizvodnja, a ujedno i zaključuje 20 godina star spor.

Kolektivno pregovaranje za javne službe vodi ministar Ćorić

Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade. Na čelu pregovaračkog tima bit će ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, a uz njega će biti i ministri uprave, financija, zdravstva, znanosti i obrazovanja, demografije, i kulture.

Osnovana je i radna skupina za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje učenika i studenata, u kojem će biti predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja, financija te rada i mirovinsko sustava.

Također, u radnoj bi skupini trebali biti i predstavnici učenika, studenata i studentskih centara, a prema riječima ministra financija Zdravka Marića, očekuje se da bi to tijelo do kraja lipnja trebalo imati cjelovito kvalitetno rješenje za uređivanje zapošljavanja učenika i studenata.

Rasterećenje troškova brodogradilištima

Prihvaćenim izmjenama Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, pak, Vlada je promijenila način utvrđivanja osnovica za obračun promjenjivog djela koncesijske naknade za gospodarsko korištenje brodogradilišta te se mijenjaju kriteriji za ocjenjivanje ponuda.

Tako od sada u obračun naknade neće ulaziti trošak materijala i sirovina koje nabavlja brodogradilište na tržištu i koji nisu rezultat rada na pomorskom dobru, a u Vladi ističu da ova izmjena služi kao rasterećenje poslovanja brodogradilišta, odnosno podizanje njihove konkurentnosti.

Uz to, smanjuje se i broj kriterija za ocjenjivanje ponuda sa sedam na tri kako bi se procedura pojednostavila, ali i izjednačio položaj novih i starih društava koja se natječu za koncesije, jer je jedan od kriterija, primjerice, bio i ostvareni prihodi i dobit iz ranijih godina. Također, dopunjuje se i popis gospodarskih djelatnosti za koje se može dati koncesija, i to za djelatnosti akvagan, zipline, skilift, arheološki i podmorski park.

Dodatnih 32,5 milijuna kuna prihoda od igara na sreću

Vlada je, uz ostalo, pet trgovačkih društava dala pravo priređivanja igara na sreću na automatima na 15 godina, i to za tri kojima to pravo ističe slijedeći tjedan te dva koja to pravo stječu prvi put.

Temeljem toga, u Vladi očekuju dodatni prihod državnog proračuna od naknada za priređivanje igara na sreću na automatima u 2017. godini u iznosu od gotovo 26,9 milijuna kuna, ukoliko se ostvare prihodi koje su iskazala trgovačka društva u svojim planovima poslovanja.

Još jedno društvo dobilo je pravo priređivanja igara na sreću u casinima na 15 godina, temeljem čega se u 2017. godini očekuje dodatni prihod za državni proračun od 5,6 milijuna kuna, ukoliko se ostvare planirani prihodi.

Odlučeno je i da se višak prihoda koje je ostvario Nacionalni park Plitvička jezera iz 2016. godine, a koji iznosi 12,4 milijuna kuna, uplatiti Nacionalnom parku Sjeverni Velebit za dovršavanje projekta Centra za posjetitelje Krasno.

Izmjene uredbi i odluke u MUP-u

Državna tajnica Lidija Pelivan Stipetić predstavila je izmjene četiriju uredbi i jedne odluke koje se odnose na ustroj, rad, plaće i novo zapošljavanje u MUP-u.

Izmjenama uredbi ustroj MUP-a mijenja se u dijelu koji se odnosi na ustroj granične policije i Samostalnog sektora za schengensku koordinaciju projekata EU-a. Uzimajući u obzir zahtjeve EU u pogledu suzbijanja nezakonitih migracija, ustrojavaju se tranzitni centri za strance u Trilju i Tovarniku.

Također, predlaže se povećanje za 12 izvršitelja, na ukupno 33, u Samostalnom sektoru za Schengensku koordinaciju i fondove EU-a.

Predložene izmjene prate i izmjene uredbe o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, njihovim plaćama te o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i postaja.

Vlada je odobrila MUP-u da na godinu dana zaposli novih 30 državnih službenika zbog privremenog povećanja opsega poslova nastalog zbog povećanja broja tražitelja međunarodne zaštite i preuzetih međunarodnih obaveza Hrvatske, za što će biti potrebno 2,55 milijuna kuna koji su osigurani iz proračuna MUP-a.

U Hrvatskoj su do rujna prošle godine ukupno registrirana 1582 tražitelja međunarodne zaštite, a u 2015. je registrirano 211 tražitelja, što predstavlja povećanje za 650 posto, napominju iz MUP-a.

Odbijena interpelacija o radu Vlade oko renacionalizacije Ine

Vlada je u četvrtak u Hrvatski sabor uputila izvješće u kojem odbija zaključke interpelacije 19 zastupnika SDP-a o njezinome radu vezanom uz najavljenu renacionalizaciju Ine i privatizaciju 25 posto minus jedne dionice HEP-a.

''Vlada ne prihvaća zaključke interpelacije jer je smatra neosnovanom'', rekao je premijer Andrej Plenković.

Ponovio je stajalište Vlade da je Ina strateška kompanija i naglasio da se sve odluke vezane uz nju donose odgovorno, temeljem pravnih, političkih i gospodarskih procjena važnih za hrvatsko gospodarstvo, energetsku stabilnost i sigurnost.

Podsjetio je kako je Hrvatska u srijedu zatražila poništenje arbitražne odluke u slučaju Ina-MOL, donesene 23. prosinca pošle godine pred Arbitražnim sudom, utemeljenim prema pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi, između Hrvatske i MOL Grupe.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović istaknuo je Vladin stav da zbog očuvanja poslovanja Ine treba otkupiti suvlasnički dio od MOL-a, čime bi Hrvatska stekla većinsko vlasništvo.

Posebno se osvrnuo na zahtjev da Banski dvori u roku do 90 dan izvijeste Sabor o analizi troška i koristi renacionalizacije Ine, kao i prijedlogu zaključka iz interpelacije da se Sabor protivi privatizaciji HEP-a radi renacionalizacije Ine, te da se Vladu zaduži za izradu drugih modela financiranja.

"Donošenje ovih zaključaka smatramo potpuno preuranjenim jer je Vlada osnovala Savjet za pregovore s MOL-om kroz koji će dobiti cjelovitu informaciju baziranu na tehničkim, pravnim i ekononomskim analizama, te donijeti odluku koji model reotkupa MOL-ovog udjela u Ini je najbolji za Hrvatsku", obrazložio je Dobrović.

Izmjene oko jamčevine

Ministar Šprlje predstavio je prvu točku dnevnog reda koja se sastoji od sljedeće tri točke:

a) Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (EU)
b) Nacrt prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem
c) Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

''Ja bih istaknuo da je ovo jedan paket zakona koji pokazuju da je RH predana poboljšanju kaznenog postupka u cijelosti'', rekao je Šprlje. Izmjenama će se, između ostalog, onemogućiti da se istražni zatvor određen zbog opasnosti utjecaja na svjedoke zamijeni novčanom kaznom.

Plenković: U 2017. smo ušli s ohrabrujućim podacima

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak na početku sjednice Vlade da smo u 2017. godinu ušli u pozitivnom ozračju, na što ukazuje niz pozitivnih ekonomskih pokazatelja te pozitivne ocjene kreditnih rejting agencija.

Premijer se prvo osvrnuo na pozitivne vijesti od kreditne rejting agencije Fitch, koja je, kao i Standard & Poor's nedavno, hrvatske izglede korigirala iz negativnih u stabilne.

"Vjerujem da je ohrabrujuće kako nas ključne svjetske rejting agencije gledaju, kako prate našu fiskalnu i gospodarsku politiku, napore koje ulažemo i za gospodarski rast i za vrlo razumno i racionalno upravljanje javnim financijama", rekao je Plenković, izrazivši nadu da će i treća, agencija Moody's "također uvažiti napore koje ova Vlada poduzima".

Agencija Fitch zadržala je u prošli petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što predstavlja prvi pozitivni pomak koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga od 2003. godine. Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Fitch, Standard&Poor's i Moodys i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada još samo Moody's drži negativne izglede, dok ih Fitch i Standard&Poor's drže stabilnima.

Drugi jako dobar pokazatelj koji ističe premijer je rast industrijske proizvodnje na kraju 2016. godine za 14,9 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu porasla za 4,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2015. skočila za 14,9 posto. To je najveći skok proizvodnje od 2001. godine, od kada DZS vodi kalendarski prilagođene podatke, i znatno veći nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 7,1 posto na godišnjoj razini.

"I taj je podatak odličan, to je jako dobar znak da je proizvodnja u Hrvatskoj povećana, to su podaci puno bolji nego niz godina ranije. Naravno da svako gospodarstvo mora biti orijentirano na proizvodnju, i to nam treba u svim resorima biti poticaj da trebamo krenuti prema poduzetnicima, radnicima i onima koji stvaraju dodanu vrijednost", kazao je Plenković. „Kad tome dodamo i pad nezaposlenosti možemo konstatirati da smo u 2017. stvarno krenuli s ohrabrujućim podacima“, zaključio je.

Prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska je u prosincu prednjačila u EU po padu stope nezaposlenosti. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u prosincu iznosila 11,4 posto, što je za 3,4 postotna boda niže nego godinu dana ranije.

Od događaja između dvije sjednice Vlade Plenković se osvrnuo i na održavanje foruma hrvatskih i francuskih poduzetnika te niz sastanaka koje su francuski poslodavci održali s predstavnicima hrvatske Vlade, kao i na osnivanje novog Stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

"U njegovom su sastavu ugledni znanstvenici, profesori, ljudi koji se bave znanošću, obrazovanje, koji su u svojim nacionalnim karijerama, svojom europskom dimenzijom i međunarodnim ugledom dokazani stručnjaci i imaju zadaću na uključiv, pluralistički način nastaviti provedbu strategije, koju je usvojio Hrvatski sabor", kazao je Plenković.

Dodao je da je to jasan signal kako ova Vlada daje naglasak tome da se zajedničkim naporima, tražeći konsenzus, stvaraju kvalitetni mladi ljudi kroz obrazovni sustav, obilježen na pravi način temeljnim znanjima o našem identitetu i kulturi te priprema mlade za specijalistička znanja te sve one kvalitete koje su im potrebne za zauzmu kritički stav o brojim pojavnostima s kojima se susreću.

Podsjetio je i na ovotjednu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, po prvi put imenovanja nove vlade. "Usvojili smo smjernice za rad SOA i VOA, raspravili smo sigurnosno ozračje u zemlji i okruženju, Europi i globalno i dobili odgovarajuće analize i saznanja naših službi, njihove procjene u velikoj su mjeri podudarno s političkim analizama koje rade ministarstva vanjskih poslova i obrane, i očekujem da nam rad službi bude dodatan izvor donošenja prosudbi i odluka utemeljenih na činjenicama", rekao je.

Opreporukama Vijeća za gospodarstvo predsjednice Republike koje su u srijedu predstavljene Plenković je rekao da je to niz sugestija koje mogu pomoći temeljnom cilju Vlade, gospodarskom rastu i razvoju. "Vjerujem da ćemo neke od sugestija koje se čine kompatibilnim i svrhovitim uvrstiti i u naše aktivnosti", zaključio je premijer. (Hina/Ma.B.)