Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine skočila 14,9 posto, što je njezin najveći skok od 2001. godine, a time je nastavljen i rast proizvodnje već 23. mjesec zaredom, objavio je Državni zavod za statistiku.
Pročitajte i ovo
Industrijska proizvodnja je prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu porasla za 4,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2015. skočila za 14,9 posto. To znači da smo proizveli 6 milijardi kuna više na godišnjoj razini ili ukupno 130 milijardi kuna.
To je najveći skok proizvodnje od 2001. godine, otkad DZS vodi kalendarski prilagođene podatke, i znatno veći nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 7,1 posto na godišnjoj razini.
Gospodarskom uzletu najviše je pridonijela proizvodnja električne opreme (22), potom metalnih (14,7) i kemijskih proizvoda (13,01). Slijede farmaceustrski proizvodi (12) te proizvodnja tekstila (9,1) i proizvoda od gume i plastike (9).
Istodobno industrijska proizvodnja nije rasla u domeni proizvodnje čistog metala (13,5), ostalih prijevoznih sredstava (12,3), ostale prerađivačke industrije (11,8) te proizvodnje odjeće (10,8), rudarstvu i vađenju ruda (1,8).
Plenković: Rast industrijske proizvodnje pokazatelj je da je Hrvatska na dobrom putu
Rast industrijske proizvodnje pokazatelj je da je Hrvatska na dobrom putu, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirajući rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj koja je u prosincu prošle godine skočila 14,9 posto, što je rast već 23. mjesec zaredom, a i njezin najveći skok od 2001. godine.
Rekao je da je izuzetno zadovoljan jer je to najbolji rezultat nakon niza godina i još jedan pokazatelj da je Hrvatska na dobrom putu. S tim u vezi, kazao je, postoje i dvije pozitivne vijesti: jedna je ona koja je izglede našega kreditnog rejtinga proglasila stabilnim, dvije od tri svjetske rejting agencije dale su nam "vjetar u leđa"; druga je da su ovi podatci o insustrijskoj proizvodnji izvrsni, a to znači, ocijenio je, da postoji zamah u hrvatskome društvu, da poduzetnici i svi pridonose rastu industrijske proizvodnje. Vjeruje da će s takvim pokazateljima Vlada nastaviti ispunjavanje ciljeva smanjivanja javnoga duga i deficita, rasta BDP-a i postupnog izlaska iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka.
"Vodit ćemo računa da naša fiskalna politika bude 'mudra i obazriva', te da sve međunarodne financijske institucije koje nas prate i analiziraju svaki potez ove vlade i dalje budu uvjerene da je ova vlada privržena ostvarivanju ključnih ciljeva, a to sam istaknuo i u pripremi proračuna za ovu godinu te projekcijama za 2018. i 2019. da želimo biti i racionalni, kvalitetni i učinkoviti, a ovakvi pokazatelji tomu pridonose", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon prve sjednice novoga Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Marić: Rast industrijske proizvodnje zasluga je ukupnog gospodarstva i Vladinih mjera
Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je izrazio zadovoljstvo zbog rasta industrijske proizvodnje, koja je u Hrvatskoj u prosincu skočila 14,9 posto, pripisavši zaslugu za to ukupnom gospodarstvu i Vladinim mjerama.
"Pripisujem to cijelom gospodarstvu i mjerama koje je Vlada činila jer rast industrijske proizvodnje i ukupnog BDP-a uvijek je zasluga prije svega ukupnog gospodarstva. Pokazatelj da je to rekordno najviša stopa rasta treba nas sve skupa obradovati i treba biti pozitivan i na tom tragu nastaviti", rekao je Marić nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj se razgovaralo o aktivnostima u vezi mogućeg otkupa Ine i prodaje HEP-a.
Ocjenivši kako se radi o zaista visokoj stopi rasta, Marić je naglasio da posebno veseli detaljnija struktura samog rasta, odnosno općeniti rast kapitalnih proizvoda u cijeloj 2016., što je nagovještaj jače investicijske aktivnosti i proizvodnje intermedijarnih proizvoda.
"Aktivnosti očito ima i na tom tragu treba nastaviti, ovo nam daje dodatni stimulans za dalje", dodao je no nije želio predviđati može li se takva stopa održati idućih mjeseci.
"Kad bih vam rekao da se može održati, bio bi to neozbiljan odgovor. Industrijska proizvodnja jedna je od važnih sastavnica BDP-a. Stopa rasta BDP-a od 3,2 posto koju smo predvidjeli za 2017. naša je procjena na temelju pokazatelja u tom trenutku. To je dobra stopa rasta nakon dugog razdoblja niskih i negativnih stopa, ali nas u srednjem roku ne može zadovoljiti. Tražimo stope rasta koje će, između ostalog, stvarati nova radna mjesta, a to su upravo ove koje vidimo kod industrijske proizvodnje", poručio je ministar financija.
