Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na državni proračun.
napao i službenike
Strava u Međimurju: Žena zvala policiju jer ju brat zlostavlja, umro tijekom intervencije
Tračak nade
Celine je nestala prije tri godine: Prijatelji sada pokrenuli vlastitu potragu i došli do šokantnog otkrića
Poziv Domagoja Mikića
Obitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..."
"Predstavili smo prijedlog Državnog proračuna za 2026. godinu. Državni proračun je najvažniji akt kojeg Vlada šalje Saboru. Deseti proračun ove Vlade je socijalan, održiv i razvojan. Usmjeren je na rast mirovina, plaća, demografske mjere i ulaganja u priuštivo stanovanje.
Proračunski deficit bit će na 2,9 posto, javni dug će biti na 56 posto. Sve tri agencije za kreditni rejting daju Hrvatskoj stabilne prognoze.
Nastavljamo ulagati u digitalizaciju, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, obnovu nakon potresa i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Poseban naglasak stavljamo na obrazovanje i zdravstvo te projekte obrane. Danas ćemo donijeti odgovarajuće mjere kako bi MORH mogao dalje osigurati financiranje putem europskog mehanizma SAFE.
Državni proračun je alat kojim nastavljamo zadržavati stabilnost u neizvjesnim okolnostima, podizati standard građana, jačati ulaganje u budućnost Hrvatske...", rekao je.
Prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Planirani prihodi veći su za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura.
"Proračun je alat kojim ćemo podići rast standard građana", kazao je.
Potom je govorio o BDP-u. .
Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 2,3 posto na godišnjoj razini, već 19. kvartal zaredom, no znatno sporije nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 19. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,6 posto.
Rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,3 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.
Evo što kaže Plenković o ovome:
"Danas je DZS objavio prvu procjenu BDP-a za treći kvartal za 2,3 posto, što je blagi pad, ali 19. kvartal zaredom u kojem bilježimo rast.
Najveći doprinos rastu BDP-a, a imali su visoki rast investicija od 7,5 posto, provedbom plana NPOO-a te drugim oblicima financiranja. Nastavio se i rast potrošnje 1,9 posto.
BDP bi bio veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga.
Hrvatska ostaje među onim državama čije gospodarstvo raste najviše od svih.
Rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu je veći od rasta BDP-a u EU (1,6 posto) i eurozoni (1,4 posto), čime se nastavlja hvatanje ostalih zemalja članica i približavanje europskom prosjeku", napomenuo je.
Osvrnuo se i na stanje s Vjesnikom.
"Nastavljaju se aktivnosti vezano za uklanjanje Vjesnika. Bačić nas redovito izvještava. Vlada je zainteresirana i dalje otkupiti suvlasničke dijelove", rekao je.
Osvrnuo se na turizam, rekavši da će i ova sezona biti rekordna.
Neke od točaka dnevnog reda sjednice Vlade su i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Tu je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.