Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na državni proračun.
STRAVA NA RIJECI
Dječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
zimski uvjeti
Meteorolog Dnevnika Nove TV otkrio: "Snijeg će još padati, a nakon smirivanja vremena stiže novo upozorenje"
šokantno
Čistio snijeg ispred kuće i otkopao mrtvog čovjeka!
"Predstavili smo prijedlog Državnog proračuna za 2026. godinu. Državni proračun je najvažniji akt kojeg Vlada šalje Saboru. Deseti proračun ove Vlade je socijalan, održiv i razvojan. Usmjeren je na rast mirovina, plaća, demografske mjere i ulaganja u priuštivo stanovanje.
Proračunski deficit bit će na 2,9 posto, javni dug će biti na 56 posto. Sve tri agencije za kreditni rejting daju Hrvatskoj stabilne prognoze.
Nastavljamo ulagati u digitalizaciju, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, obnovu nakon potresa i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Poseban naglasak stavljamo na obrazovanje i zdravstvo te projekte obrane. Danas ćemo donijeti odgovarajuće mjere kako bi MORH mogao dalje osigurati financiranje putem europskog mehanizma SAFE.
Državni proračun je alat kojim nastavljamo zadržavati stabilnost u neizvjesnim okolnostima, podizati standard građana, jačati ulaganje u budućnost Hrvatske...", rekao je.
Prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Planirani prihodi veći su za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura.
"Proračun je alat kojim ćemo podići rast standard građana", kazao je.
Potom je govorio o BDP-u. .
Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 2,3 posto na godišnjoj razini, već 19. kvartal zaredom, no znatno sporije nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 19. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,6 posto.
Rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,3 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.
Evo što kaže Plenković o ovome:
"Danas je DZS objavio prvu procjenu BDP-a za treći kvartal za 2,3 posto, što je blagi pad, ali 19. kvartal zaredom u kojem bilježimo rast.
Najveći doprinos rastu BDP-a, a imali su visoki rast investicija od 7,5 posto, provedbom plana NPOO-a te drugim oblicima financiranja. Nastavio se i rast potrošnje 1,9 posto.
BDP bi bio veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga.
Hrvatska ostaje među onim državama čije gospodarstvo raste najviše od svih.
Rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu je veći od rasta BDP-a u EU (1,6 posto) i eurozoni (1,4 posto), čime se nastavlja hvatanje ostalih zemalja članica i približavanje europskom prosjeku", napomenuo je.
Osvrnuo se i na stanje s Vjesnikom.
"Nastavljaju se aktivnosti vezano za uklanjanje Vjesnika. Bačić nas redovito izvještava. Vlada je zainteresirana i dalje otkupiti suvlasničke dijelove", rekao je.
Osvrnuo se na turizam, rekavši da će i ova sezona biti rekordna.
Neke od točaka dnevnog reda sjednice Vlade su i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Tu je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.