Doznajte kome je Vlada dala više, a kome srezala budžet

Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, rekao je na sjednici Vlade da je glavni razlog rebalansa korekcija gospodarskog rasta zbog negativnih kretanja u nacionalnom gospodarstvu i smanjenju investicija javnog sektora. Izvijestio je i da je u nekoliko ministarstva smanjen rashod od predviđenog, a ministarstvu znanosti i Vladi je povećan planirani rashod.

Pročitajte i ovo Uštede u proračunu Vlada predstavila rebalans proračuna: Pogledajte gdje se najviše trošilo, a gdje uštedjelo brojne zamjerke Čeka se rasprava o prijedlogu državnog proračuna, oporba već baca kritike: "HDZ je očito u problemu"

Ministarstvo znanosti dobiva 40 milijuna kuna više, a Vladi ide 5,2 milijuna kuna za organizaciju obilježavanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

'Usprkos negativnim kretanjima Vlada je uspjela izvršiti fiskalnu konsolidaciju', zaključio je Lalovac.

U najavama rebalansa proračuna prije otprilike mjesec dana, ministar financija Slavko Linić je najavio i da će Vlada rebalansom projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini smanjiti s 1,8 posto na 0,7 posto, što za proračunske prihode znači smanjenje od oko milijardu kuna, a smanjenjem rashoda se želi deficit proračuna održati u planiranih oko 3 posto BDP-a. Rebalansom bi, prema nekim ranijim neslužbenim najavama, deficit proračuna smanjio za oko 900 milijuna kuna, na oko 10 milijardi kuna, što je otprilike na razini prošle godine.

>> Linić o bivšoj vlasti: Trošili su k'o najveći pijanci

'Imam svoje mišljenje o ekstremnim bonusima, međutim što su veći to država ima veću korist od oporezivanja. Ne znam bi li to osujetio ili osudio. Niti jedno niti drugo vjerojatno' premijer Zoran Milanović Lalovac je također izložio i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama. Kazao je kako se radi o usklađivanju s direktivama EU. 'Ne definiramo koliki će biti menadžerski bonusi, već iz direktive preuzimamo da se aktima definira visina i dinamika isplate bonusa. Ti se bonusi neće moći isplaćivati odjednom i u gotovini', rekao je Lalovac. Na to se osvrnuo premijer Zoran Milanović kazavši kako isplatom visokih bonusa država uzima više poreza i da državni budžet manjim bonusima za menadžere ostaje bez dijela prihoda.

Što se tiče zaštite potrošača, u skladu s izmjenama, potrošače se, napominje Lalovac, mora upoznati s uvjetima kreditiranja jasnije i transparentnije.

250.000 kuna za svakog zastupnika u EP

Na Vladi smo čuli i kako će političke stranke dobiti 250.000 kuna za svakog svog zastupnika u Europskom parlamentu. Kandidati koji prijeđu prag, a ne uđu u EP dobit će 50.000 kuna, rekao je ministar uprave Arsen Bauk.

Predstavljen je i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, što je komentirao premijer: 'Ovo se zove reforma, pozivam sve koji o tome nešto znaju neka pišu o tome, neka kritiziraju. Nadam se da to neće biti shvaćeno kao pritisak na medije, kazao je premijer.

Novost bi u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora trebala biti da o uvjetnom otpustu odlučuje sud a ne komisija kao što je to bilo do sada. Da bi se ostvario uvjetni dopust zatvorenik će morati izdržati najmanje polovicu kazne, a ne trećinu.

Vlada: Sanirat će se devet kliničkih bolnica

Vlada je danas donijela odluku o sanaciji devet kliničkih bolnica, čiji je osnivač država, a čije su ukupne obveze krajem prošle godine dosezale gotovo 1,9 milijardi kuna.

Vlada je zbog gubitaka odlučila sanirati šest zagrebačkih kliničkih bolnica (Klinička bolnica Dubrava, Klinički bolnički centar 'Sestre milosrdnice', Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', Klinika za dječje bolesti, Klinička bolnica 'Merkur') te Klinički bolnički centar Osijek, Klinički bolnički centar Rijeka i Klinički bolnički centar Split.

Postupak sanacije obuhvaća analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka, pregovore s vjerovnicima, podmirivanje obveza, otpis potraživanja i svođenje rokova plaćanja u zakonom utvrđene rokove te provođenje Programa sanacije kojim se utvrđuju mjere reorganizacije i racionalizacije poslovanja kojima će se osigurati stabilnost poslovanja i onemogućiti stvaranja novih gubitaka.

U postupak sanacije ulaze obveze i potraživanja bolnica utvrđeni na dan 31. prosinca 2012. godine. Obveze tih bolnica podmirile bi se na teret državnog proračuna, a predviđeno je da se za sanaciju imenuju sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća u kojima bi bili predstavnici ministarstava zdravlja i financija te same bolnice.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić obvezan je donijeti Naputak o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije tih bolnica u roku 10 dana od stupanja odluke na snagu, a sanacijska vijeća obvezna su donijeti Prijedlog programa sanacije pojedine bolnice u roku 30 dana od stupanja odluke na snagu. Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u 'Narodnim novinama'.

Vlada je danas donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbore članova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske te će pravo na naknadu imati političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za EP dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.

Stranke i liste tako dobivaju pravo na naknadu u iznosu od 250 tisuća kuna po osvojenom mjestu u EP-u, s time da ukupan iznos naknade troškova izborne promidžbe ne smije prelaziti 1,5 milijun kuna, a one stranke i liste koje su prešle prag od pet posto, ali nisu osvojile mjestu u EP-u, imaju pravo na naknadu u iznosu od 50 tisuća kuna.

Naknada troškova izborne promidžbe za izbore za članove europarlamenta, koji će se održati 14. travnja, isplaćivat će se u roku 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora na posebne račune koje stranke, odnosno liste, trebaju otvoriti za financiranje troškova izborne promidžbe. (I.D. /Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook