Ministar financija Slavko Linić u Šibeniku je danas nastavio svoju turneju kojom promovira prijedlog poreza na nekretnine. Još je jednom ponovio kako zapravo nije riječ o novom porezu, nego o zamjeni postojeće komunalne naknade te poreza na vikendice, a sve s ciljem poreznog rasterećenja rada.
Pročitajte i ovo
horor-priče
Kako se riješiti podstanara koji ne plaća ili odbija izaći iz stana: Ključno je napraviti jednu stvar
Dnevnik Nove TV otkriva cijene najma
Tržište usporava, što se događa s cijenama nekretnina? "To je glavni uzrok..."
Prostirat će se kroz tri kvarta
VIDEO Metropola dobiva novi mega park - velik poput 100 nogometnih igrališta: "Ovo ne bi smjeli dirati, ljudima to nešto znači"
Treća sezona zaredom
VIDEO Neugodno iznenađenje ponovno dočekalo turiste: "U Češkoj smo čitali o tome, zašto se to događa?"
SAD šalje 38 mil. dolara
Zabrinjavajuće upozorenje na brzo širenje smrtonosne bolesti: U 24 sata deseci novooboljelih osoba
Napomenuo je kako će njime najviše biti pogođeni oni s trećom, petom ili šestom nekretninom, dok se opterećenje za ljude koji imaju samo stan ili obiteljsku kuću ne bi trebalo značajnije promijeniti. Demantirao je i da će netko tko naslijedi djedovinu na nju plaćati veći porez, ali je rekao da će opterećenje ipak biti veće za one s, primjerice, tri ili četiri djedovine.
>> Grčić jedno, Linić drugo
Istaknuo je blagotvorni učinak predloženog poreza na proračune lokalnih jedinica, a u tom je kontekstu spomenuo brojne zapuštene državne objekte izvan funkcije, ponajviše u vlasništvu MORH-a, na koje će država lokalnim jedinicama na ime poreza na nekretnine plaćati pozamašne iznose.
Linić se u razgovoru s novinarima osvrnuo i na nekoliko drugih aktualnih pitanja. Govoreći o uvođenju centralnog obračuna plaća, rekao je da će se njime stati na kraj varanju jer će sve ići preko središnjeg sustava. Prvi će u ovakav sustav ući policija i obrana, a do kraja godine trebao bi im se pridružiti sektor obrazovanja.
Opovrgnuo je najave nekih analitičara da će zbog srušenog kreditnog rejtinga i najavljenih proračunskih rezova tijekom ove godine biti srezane mirovine te plaće u javnom sektoru. Rezove od oko 1,2 milijarde kuna najavio je u raznim državnim agencijama, a Vlada će vjerojatno odustati i od nekih projekata koji trenutno nisu prioritet ili ne donose profit. Na pitanje o kojim je projektima riječ, ministar je rekao da će o tome odluku donijeti Vlada.
Linić je rekao da se zasad neće ići u reformu lokalne uprave ukidanjem nekih općina jer da bi to u ovom trenutku bilo neozbiljno, s obzirom da se za nekoliko mjeseci održavaju lokalni izbori.
Ponovno je prozvao prethodnu HDZ-ovu vlast za gomilu navodno skrivenih dugova. Optužio ih je da su se s državnim novcem ponašali kao pijani milijunaši.
Kada je riječ o prijedlogu Ministarstva financija da se donese Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba, što se kolkvijalno naziva zakonom o oprostu duga, Linić je pojasnio da se time zapravo običnim građanima - primjerice obrtnicima kojima je posao propao pa su obrt zatvorili, a dugovi prema državi su ostali - pruža mogućnost reprogama glavnice duga uz otpis kamate.
Osvrćući se na odustanak turskog Caliskana od pokretanja proizvodnje u krčkoj Dini, ponovio je da će Vlada od te tvrtke tražiti obeštećenje sudskim putem zbog neisplaćenih plaća, doprinosa te neplaćene struje. Napomenuo je da je državi želja da se radna mjesta očuvaju, ali da država nije vlasnik Dine pa ne može ni odlučivati o vlasničkim odnosima unutar te tvrtke. Kaže i da ima informaciju da se za Dinu zainteresirala tvrtka generala Ivana Čermaka.
Novinari su ga pitali i hoće li se Hrvatska pridružiti tužbi protiv američke bonitetne agencije Standard & Poor's, na što je Linić odgovorio da za to ne vidi razloga.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook