"Sve naše nevolje koje kao nacija imamo, od iseljavanja, do nemogućnosti povećanja plaća, zaostajanja za svim drugim tranzicijskim zemljama, sve to proizlazi iz pasivne ekonomske politike", ustvrdio je Ribić na konferenciji za novinare na kojoj se govorilo o proračunu za iduću godinu jer je usko povezan sa štrajkom prosvjetnih radnika.
Pročitajte i ovo
"Naša Vlada smatra da je dovoljno baviti se javnim dugom i deficitom, da je dovoljno raditi fiskalnu konsolidaciju, a da će sve ostalo raditi tržište samo po sebi", kazao je Ribić. Hrvatska s takvom pasivnom fiskalnom politikom nema šanse za razvoj, dodao je.
Postoje signali o novoj krizi
Ribić tvrdi da iz EU-a dolaze signali o novoj ekonomskoj krizi, a Vlada po tom pitanju ne radi ništa. "Sada pred novu recesiju Europa je nešto naučila, jedino nije naučila hrvatska Vlada, ona uopće o tome ne zna. Stižu poruke iz Europske komisije da treba pripremiti pakete javne potrošnje, pakete fiskalnih stimulansa, povećavati plaće, otvarati javne investicije, trošiti", ističe Ribić.
Prekasno je djelovati u krizi, to se mora početi puno prije kako bi se tijekom krize osjetili efekti tih poteza, naglasio je.
Matica nije zadovoljna proračunom
Makroekonomski stručnjak Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na tri stavke zbog kojih sindikati u proračunu ne vide aktivniju ulogu Vlade u poticanju ekonomskog rasta.
"S proračunom za 2020. nikako ne možemo biti zadovoljni jer ne vidimo da su u njemu predviđena sredstva za zahtjeve obrazovnih sindikata koji su u štrajku. Također ne vidimo nikakav bitan iskorak kad je riječ o općem povećanju plaća. Očigledno Vlada ostaje kod tih povećanja osnovice 2 + 2 + 2 u idućoj godini i ništa dodatno ne planira", kaže Kroflin.
Sindikalci ocjenjuju pozitivnim iskorakom što je Vlada odustala od smanjenja opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, te je povećala neoporezivi iznos plaće s 3800 na 4000 kuna.
Smanjen PDV na slastice
No upozorili su da je smanjen PDV na slastice brojnim uslužnim djelatnostima poput restorana, pri čemu je državni proračun izgubio 900 milijuna kuna.
"Smatramo da nema racionalnog argumenta za takav potez, riječ je o djelatnosti koja je većim dijelom usmjerena na turizam, čija je cjenovna elastičnost relativno niska i svoje cijene prebacuje na turiste. Poticanje te djelatnosti je neracionalno", objasnio je Kroflin.
Ukupni zahtjevi sindikata u štrajku otprilike koštaju 440 milijuna kuna, a dio tog novca vratit će se u državni proračun kroz poreze i doprinose te osobnu potrošnju, rečeno je na konferenciji.
