Prema pojedinim procjenama, trgovinska razmjena između Hrvatske i Turske mogla bi se popeti na milijardu eura godišnje, ukoliko se dobro iskoristi posjet velike turske delegacije.


O dolasku turskog državnog vrha i najjačih poduzetnika za Dnevnik.hr govore Goran Beus Richembergh, Mate Granić, Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Vedran Obućina.

Vezani članci Recep Tayyip Erdogan Erdogan odbio milijardu eura od Europske unije za prihvat migranata: "Koga vi hoćete prevariti? Ne želimo više taj novac!" Migranti probili granicu - 1 Stotine migranata probile kopnenu i morsku granicu Grčke, neki već na Lezbosu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan s većom delegacijom gospodarstvenika, u utorak i srijedu boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. U Zagreb dolaze turski ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi. Kako kaže Goran Beus Richembergh, predsjednik Hrvatsko turske udruge prijateljstva koja djeluje posljednje 22 godine, u Hrvatsku nitko do sada nije doveo tako veliku delegaciju, što svjedoči o tome koliko su Turci zainteresirani za gospodarsku suradnju s Hrvatskom, a neposrednije veze priželjkuju se i u kulturnoj i umjetničkoj suradnji i razmjeni.

'Hrvatsko-turski odnosi su izvrsni. Sljedeće godine obilježavamo 25 godina uspostave diplomatskih odnosa i od tada do danas redovito su se susretali svi hrvatski i turski predsjednici Republike. Jednako se to odnosi i na premijere i na predsjednike parlamenata, dakle na najvišoj političkoj razini, održavaju se česti i redovni kontakti. Hrvatska i Turska nemaju nikakvih međusobnih otvorenih pitanja. U jednom trenutku zajedno su bili kandidati za članstvo u Europskoj uniji. S obzorom na to da je Hrvatska taj posao završila i postala članica, naša su iskustva praktički na dispoziciji turskim prijateljima', kaže Beus Richembergh.

Mate Granić: Tri su važne dimenzije ovog posjeta

Na dobru suradnju još od devedesetih podsjetio je i Mate Granić, koji je vodio hrvatsku diplomaciju za vrijeme Franje Tuđmana. Istaknuo je kako povijesno u zadnjih 25 godina, Hrvatska i Turska razvijaju dobre i prijateljske odnose. 'Turska je odigrala vrlo pozitivnu ulogu u zaustavljanju rata i uspostavi mira u BiH, odnosno da se uspostavi mir na ovom cijelom području', podsjetio je Granić.

On ističe da su tri važne dimenzije ovog posjeta. 'Prva je dimenzija iskrene želje za još snažnijom gospodarskom suradnjom. Više gospodarstvenika i ministara dolazi u pratnji predsjednika Erdogana i održat će gospodarski forum s našim gospodarstvenicima. Druga dimenzija je obilježavanje 100 godina islamske zajednice kao službene u Hrvatskoj, koja je po mišljenju našeg mešihata najbolje integrirana islamska zajednica u Europi. Treća je politička komponenta, jer Turska igra izuzetno važnu ulogu u rješenju problema migrantske krize, izbjeglica i zaustavljanja rata u Siriji, s obzirom da je naša predsjednica bila prva europska državnica koja je pravim imenom nazvala krizu još u ljeto prošle godine i govorila o dimenzijama i važnosti tursko-grčke granice. Sigurno da će i to biti tema. Svakako će se osvrnuti i na stanje u susjedstvu, za stabilnost i europski put BiH', rekao je Granić.

Razvoj u gospodarskoj suradnji: 'Turska se zalaže više nego Hrvatska'

Iako odlični, odnosi Hrvatske i Turske imaju prostora za razvoj na području gospodarske suradnje.

'Ono gdje se odnosi ne odvijaju na najvišoj mogućoj razini je gospodarstvo. U tome se turska strana mnogo više zalaže nego Hrvatska. Pojedinačno gledano, Turska ulaganja u turizam su najviša od svih stranih ulaganja, turski investitori su tu i u sektoru zdravstva, energetike i u financijskom sektoru, ne samo Kent banka nego i investicijski fondovi.

Turci su vrlo zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, a volio bih da smo i i mi jednako zainteresirani za unaprjeđenje naših trgovinskih odnosa, većim angažmanom hrvatskih tvrtki jer je potencijal turskog tržišta izvanredno velik. Konzumeristički kapacitet nije samo njenih 80 milijuna stanovnika nego i brojni strani turisti što znači da smo na planu izvoza hrane u mogućnosti napraviti više nego što to sada radimo. Također, možemo zajedno s Turcima pod ruku lakše poslovati na svim srednjoazijskim tržištima, sve do Kirgistana. Jer se radi o takozvanim turkofonskim zemljama u kojima Turci puno lakše posluju nego drugi strani partneri', ističe Beus Richembergh te procjenjuje da bi se naša trgovinska razmjena bez većih problema kada bi se mi angažirali, mogla popeti na milijardu eura godišnje.

Politika diktira ulaganja

Stručnjak za Bliski istok, Vedran Obućina, napominje kako je povezanost gospodarstva s politikom u Turskoj veoma jaka, pa se ovaj posjet treba i sagledavati u tom kontekstu.

'Oni dolaze u visoko simboličnom posjetu, uoči 100. godišnjice islama kao službeno priznate religije u Hrvatskoj. U skladu s Erdoganovim svjetonazorom, islamističkom politikom i novom turskom politikom koja je gospodarski i kulturno usmjerena prema području Balkana, prema srednjoj Aziji i Bliskom istoku. U tom se konceptu također uočava i velika turska zainteresiranost za ulaganja u Hrvatskoj', objasnio je Obućina.

Prema pojedinim procjenama, mjere osiguranja za ovaj posjet mogle bi biti i jače nego kada je američki potpredsjednik Joe Biden boravio u Zagrebu u studenom prošle godine. Obućina kaže kako je Hrvatska među najsigurnijim zemljama u Europi, pa je demonstriranje jakog osiguranja samo pitanje ekstravagancije. 'Postoji tu malo ekstravagancije koja je svojstvena istoku, pokazuje se više moć i grandioznost nego što je potreba u smislu da je netko sigurniji ili nesigurniji', rekao je.

Podsjetio je kako je Turska u posljednjih 10-ak godina uložila velika financijska sredstva u obnovu osmanlijske baštine te da su u hrvatski turizam ušli s velikim kapitalom. Osim toga gospodarstveno su s našim područjem povezani i bankarstvom preko Kent banke.

'Mislim da će postojati i dodatni napori za druge gospodarske sfere. Putem gospodarstva, kao i u svim drugim zemljama tako i u Hrvatskoj, će se tražiti i određena politička poveznica na nekim odnosima i što se tiče migracijske krize i zajedničkog odnosa prema EU ili neki način pomoći savjetovanja oko turskog ulaska u EU, zajedničkoj političkoj suradnji vezano za pitanje na Balkanu, pogotovo u BiH, potom i na Kosovu i Makedoniji ', rekao je Obućina.

Što se tiče politike suradnje, pogotovo vezano za BiH, Obućina je doveo u vezu nedavni posjet šefa CIA-e Sarajevu. 'To je pokazalo da ovdje postoji jedna zabrinutost oko mogućeg terorizma na području BiH', napominje Obućina.

Osim toga, dodaje, 'Ankara će odlučivati hoćemo li na našim vratima imati migrante'.

Hoće li birokracija biti problem?

Velika turska ulaganja u Hrvatskoj povezana su sa sigurnosnom situacijom. Iako imaju kapital, u Turskoj su također rasprostranjeni i česti teroristički napadi, što odbija ulaganja. Za razliku od Turske, Hrvatska je sigurna zemlja. Međutim, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je za vrijeme predsjedničkog mandata 2011. bio u posjetu Turskoj, kaže da unatoč sigurnosti koja je veliki plus za investicije, Hrvatska ima drugi 'kamen spoticanja'.

'Očito je da Turska ima određeni izvozni potencijal, a pri tom mislim na izvoz kapitala. Međutim, kad imate kapital on traži određenu sigurnost. Novi faktor koji će pomoći da kapital odlazi iz Turske je ozbiljna situacija u Turskoj po pitanju terorizma. Mi smo zemlja koja bi došla u obzir za investicije što se tiče sigurnosti. Ono što će Turci sada procjenjivati su uvjeti. Mi imamo boljku da sustav nije naklonjen stranom kapitalu, pa bi tako i turski kapital mogao biti demotiviran na uvjete ulaganja u našoj zemlji', rekao je Ivo Josipović.

Na pitanje hoće li im smetati zahtjevna birokracija prilikom ulaganja u Hrvatskoj, Obućina kaže da iako u Turskoj postoji snažna sprega gospodarstva i politike, pa se tako politički nepodoban kadar miče s važnih pozicija u gospodarstvu, najvjerojatnije neće događati da će se opterećivati s investiranjem kod nas ako im birokracija bude prepreka.

'Hrvatska je premalo tržište da bi im bilo zanimljivo kao područje gdje bi se orijentirao siloviti kapital. Mislim da je tu najzanimljivije područje turizma, pogotovo u komparaciji s trenutačnom situacijom kod njih. Turska će u ovoj godini imati manje prihode od turizma', kazao je Obućina, podsjećajući da je već zabilježen ogroman pad ruskih dolazaka u Tursku te su čak i zrakoplovne veze ukinute zbog zrakoplovnog incidenta od prošle godine kada su Turci srušili ruski vojni avion nakon što je povrijedio njihov zračni prostor tijekom napada na sirijske pobunjenike.

'Turci su na gubitku i s obzirom na stanje u Grčkoj. Hrvatska će tu zasigurno profitirati. Turci bi mogli pojačati svoju prisutnost ovdje. Zainteresirani su i za ulaganja u neka druga područja na Jadranu, bankarstvo, imaju i interes u medijima...', smatra Obućina.

Turska prisutnost u BiH

Kada je riječ o interesu u medijima, osvrnuo se na tursku medijsku prisutnost u susjednoj BiH.  'Iako BiH ima svoju novinsku agenciju, ondje je jaka turska državna agencija Anadolu. Iako sve se treba uzeti s rezervom jer su odnosi s Hrvatskom drugačiji nego s BiH, posebno zbog muslimanskog karaktera koji je Ergodanu važan i on je okosnica njegove politike', napominje Obućina.

'Postoji jedna značajnija sklonost političkom kadroviranju, utjecaju politike gospodarstva u Turskoj, ljudi koji su skloni trenutačnoj vlasti. Pa se tako, recimo, miču s mnogih pozicija biznismeni ili činovnici koji su na neki način povezani s pokretom Gülen koji je zabranjen u Turskoj. Što se tiče toga, znaju kako se to radi, ali mislim da su na neki način Turci toliko gospodarski jači od nas i razgranatiji u trgovačkom smislu, da sumnjam da će se pretjerano trgati i spuštati na koruptivne mjere', kazao je.

Smatra kako većih interesa za ulaganja Turske u Hrvatsku vidi jedino u turizmu. 'Ostalo ovisi o konceptu turskog gospodarskog proboja koji je vezan uz politiku. To nisu gospodarske inicijative koje potiču iz biznis sektora. Ako će Hrvatska postati važan čimbenik u turskoj vanjskoj politici, onda će se tu vidjeti da će doći do pojačanog gospodarskog utjecaja', zaključuje Obućina.

Birokratske prepreke

Iako se može reći da postoje birokratske prepreke u Hrvatskoj što se tiče ulaganja, srećom postoji jak gospodarski i kulturni pokret hrvatsko-turskog prijateljstva kojem je na čelu Goran Beus Richembergh koji može raditi na olakšavaju poslovanja s Turskom. 'Tu je i povijesna, znanstvena i kulturna suradnja s Turskom, tako da je logično da postoji jači međusobni oblik suradnje koja je u prošlosti bila dosta neiskorištena', rekao je Obućina dodajući kako smo za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana imali odlične odnose s Turskom, koji su kasnije s godinama zamrli.

Beus Richemergh napominje kako je situacija s birokracijom u Turskoj slična kao i u Hrvatskoj. 'Birokracija ni u Turskoj nije puno bolja. Kod nas vrijede u mnogo čemu unificirana pravila koja vrijede i u drugim zemljama. Kod nas je problem sporost birokracije. Turci su strpljivi i pažljivi, zato su i uspjeli u mnogim ulaganjima. Ali im je puno lakše kad se u pripremi projekata oslone na poznavatelje hrvatskih propisa i prilika', kaže Richembergh.

Naši se sugovornici slažu da se ovim posjetom može postići dvosmjerna suradnja. 'Sasvim sigurno će vrata Turske biti otvorena za Hrvatsku. Međutim, treba razumjeti da nisu Vlade te koje uspješno plasiraju kapital. Pitanje je koji su naši konkurentni proizvodi koji se mogu plasirati u Tursku. Sasvim sigurno ima prostora i hrvatsko gospodarstvo moglo bi biti zanimljivo turskom tržištu', rekao je Josipović.

Stjepan Mesić: Turci su zainteresirani prvenstveno za turizam

Turci su prema stajalištu Stjepana Mesića, bivšeg predsjednika Republike Hrvatske i promotora hrvatskog gospodarstva u inozemstvu nakon predsjedničkog mandata, zainteresirani prvenstveno za turizam. Osim toga, Mesić napominje, da s obzirom na to da dolazi velika delegacija, interesi Turske pokrivaju široku lepezu. Među njima su prerađivačka industrija, tekstilna industrija, elektroindustrija, farmaceutika i zasigurno niz drugih.

'S obzirom da su i Hrvatska i Turska pomorske zemlje, turističke zemlje, postoje brojni razlozi da se ovdje angažira turski kapital. Ima nekoliko turskih firmi koje su već prisutne kod nas i vrlo su uspješne, primjerice u Dubrovniku i Zadru. Nema ni jednog razloga da se ne pojave i druge, a i tursko tržište može biti zanimljivo za tursko gospodarstvo', rekao je Mesić.

Napominje kako i Hrvatska ima dosta toga za ponuditi velikom tržištu kao što je Turska. Među njima su, kaže Mesić, poljoprivredni proizvodi, elektroproizvodi, proizvodi prerađivačke industrije, a puno im možemo ponuditi na području farmaceutike.

'Mislim da je jako dobro kada dolazi ovako velika grupa, s predsjednikom. Kako su dovoljno rano najavili posjet, naši gospodarstvenici su se mogli pripremiti. Pretpostavljam da su u najavi poslali čime se bave sudionici delegacije i prema tome je gospodarska komora mogla pripremiti njihove pandane, one koji s njima mogu surađivati. Mislim da bi posjet mogao biti vrlo uspješan', zaključio je Mesić.

Tijekom boravka delegacije održat će se i Hrvatsko-turski gospodarski forum uz sudjelovanje više od 90 turskih i oko 300 hrvatskih gospodarstvenika. Iz HGK-a napominju kako veliki broj prijavljenih gospodarstvenika za poslovni forum, kojeg zajednički organiziraju HGK i DEIK, svjedoči o potencijalu za suradnju hrvatskog i turskog gospodarstva.

'Osim službenog dijela Foruma, na kojem se očekuje obraćanje predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Republike Turske, ministara gospodarstava obje države, te predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednika turskog Vijeća za međunarodnu gospodarsku suradnju (DEIK), održati će se i svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji između HGK i DEIK-a, a u drugom dijelu programa i bilateralni susreti gospodarstvenika.

Najveći potencijal za suradnju očekujemo u područjima energetike, industriji proizvodnje autodijelova, tekstilnoj i odjevnoj industriji te turizmu, s obzirom da su to sektori za koje su i hrvatski i turski gospodarstvenici pokazali značajan interes', kažu u HGK.

Turska je 18. na listi HNB-a najznačajnijih stranih investitora u Hrvatskoj. Značajniji broj turskih ulaganja primjetan je od 2011. godine. Od tada do trećeg kvartala 2015., prema podacima HNB-a, turska ulaganja iznose 204,9 milijuna eura, od ukupnih 213,5 milijuna koliko je uloženo od 1993. godine. Vjerujemo da će se trend turskih ulaganja u RH i dalje nastaviti jer je Hrvatska prepoznata kao pouzdan i stabilan partner.

Obje zemlje pridaju veliku važnost ovom posjetu, a to se može vidjeti i po izaslanstvu u Erdoganovoj pratnji.

Potencijal koji treba iskoristiti

Gospodarska suradnja između Hrvatske i Turske ima mnogo potencijala, iako je trgovinska razmjena relativno niska. Taj potencijal treba iskoristiti, a gospodarski forum, za koji su veliki interes pokazale i hrvatske tvrtke, prvi je veći korak prema tome, kazali su na Pantovčaku.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 milijuna eura, s tim da je većina njih u područjima turizma i energetike, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turska ulaganja su u pravilu greenfield ulaganja.

Po dolasku u Zagreb u utorak popodne, turski će se predsjednik prvo uputiti na Mirogoj gdje će položiti vijenac ispred Zida boli. Nakon toga odlazi na Pantovčak na sastanak s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović.Kako se očekuje, predsjednici će razgovarati o bilateralnim političkim i gospodarskim odnosima. Nezaobilazne teme će biti turski pregovori za članstvo u EU-u, koje Hrvatska snažno podupire i pomaže svojim znanjem i iskustvom, zatim stanje u jugoistočnoj Europi, posebice u BiH, te predstojeći summit NATO-a u Varšavi u srpnju. Grabar-Kitarović i Erdogan imat će na dnevnom redu i borbu protiv terorizma, stanje u Siriji i Iraku, energetsku sigurnost i migrantsku krizu.U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji organizira Hrvatska gospodarska komora i govoriti sudionicima skupa. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu 100. godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako ističu na Pantovčaku, ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj. Erdogan posjet Hrvatskoj završava otvaranjem turskog kulturnog centra u središtu Zagreba.