Umirovljenici žele staro dopunsko zdravstveno osiguranje

U sklopu lanjskog paketa zdravstvenih zakona HZZO je izgubio pravo na osiguravanje doplate lijekova s B liste, a svizainteresirani upućeni su na dopunsko osiguranje u sklopu drugih osiguravajućih društava, rekao je predsjednik sindikata Stjepan Krajačić na konferenciji za novinare.

Pročitajte i ovo SPECIJALNI EFEKTI Ubrzana snimka zadnjeg Putinova obraćanja otkriva bizarnost s njegovim rukama Irena Hrstić Tko je Plenkovićeva kandidatkinja za ministricu zdravstva: Postala najmlađa gastroenterologinja, a za HDZ ostvarila povijesni rezultat

Do izmjena zakona dopunsko osiguranje koristilo je 670.000 ljudi, od čega 360.000 umirovljenika, kojima je omogućena i povoljnija polica osiguranja od 50 kuna.

Umirovljenici su iz dopunskog osiguranja 60 posto trošili na
lijekove, a 40 posto na ostale usluge. Sada je cijena HZZO-ove police osiguranja ostala ista, ali više ne pokriva lijekove.

Umirovljenici najviše koriste zdravstvene usluge, jer njih 60 posto boluje od dvije do tri bolesti, a preko 32 posto ih stalno troši lijekove, napominje Krajačić.

Iako su lijekovi na A listi besplatni, a Vlada je uvjeravala da će na toj listi biti svi potrebni lijekovi, naši članovi nas upozoravaju da na besplatnoj listi nema nekih lijekova, npr. za osteoporozu, kažu sindikalci.

Osim toga, doplata lijekova se pojedinačno nigdje ne osigurava, već pojedina osiguravajuća društva to nude u paketu s ostalim uslugama, što je znatno skuplje od dosadašnje cijene HZZO-a.

Primjerice, Sunce osiguranje nudi osobama starijim od 65 godina isključivo policu osiguranja s godišnjom premijom od 2.500 kuna, a HZZO-ova je stajala 600 kuna.

Preko 64 posto umirovljenika prima mirovinu ispod 2.000 kuna, a čak 93 posto manju od 3.000 kuna, upozorava Krajačić.

Izmjenama zakona predani smo na tržište profitnim zdravstvenim osiguranjima, koje nije briga što većina umirovljenika ne može plaćati njihove police osiguranja, kaže predsjednik Sindikata umirovljenika.

Profitna osiguranja nude zdravstvene usluge uglavnom u privatnim ustanovama i uopće ne koriste javno zdravstvo, pa smo stotinjak godina nakon što je Hrvat Andrija Štampar izumio javno zdravstvo, došli do toga da se Hrvatska odriče tog civilizacijskog dostignuća, ističu sindikalci.