Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Udruga Trans Aid Hrvatska ocijenila je u četvrtak odluku Ustavnog suda najvažnijom presudom za statusna pitanja takvih osoba u Hrvatskoj.


Nedavnu odluku Ustavnog suda, po kojoj su državne institucije dužne priznati status spola transrodnoj osobi u skladu s njezinim rodnim identitetom, udruga Trans Aid Hrvatska ocijenila je u četvrtak najvažnijom presudom tog suda za statusna pitanja takvih osoba u Hrvatskoj.

Vezani članci Blaženka Divjak Ministarstvo obrazovanja može provjeravati zakonitost rada sveučilišta Željka Markić Željka Markić protiv odluke da istospolni parovi mogu biti udomitelji: ''Sud ignorira volju građana izrečenu na referendumu''

Udruga napominje da velika većina država Europe omogućava promjenu upisa spola u matičnim knjigama za transrodne osobe i da je to prvi primjer pozitivne prakse u Hrvatskoj za trans osobe.

'To je veoma važna presuda za sve nas trans osobe u Hrvatskoj jer nam se ovim činom po prvi puta priznaje pravo da slobodno živimo i izražavamo svoj identitet', priopćila je ta udruga koja se zalaže za postizanje potpune jednakosti osoba svih rodova, rodnih identiteta i rodnih izražavanja.

Tom odlukom, navela je udruga, Ustavni sud dosljedno provodi sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, po kojem su države potpisnice Europske konvencije dužne priznati sva građanska i statusna prava, uključujući i pravno priznanje roda, odnosno upis spola u dokumentima, u skladu s načinom na koji se osoba samodefinira.

VIDEO Upornost majke se isplatila: Posramila institucije i na svoju stranu pridobila Ustavni sud!

Ustavni sud je nedavno ustvrdio da u Hrvatskoj postoji zakonsko pravo na upis promjene spola u maticu rođenih i u slučaju 'života u drugom rodnom identitetu', odnosno bez promjene spolnog organa operacijom.

Ustavni sud to je zaključio u odluci, prihvativši ustavnu tužbu maloljetnika zarobljenog u ženskom tijelu zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku radi prava na poštivanje osobnog života.

Podnositelj, kojem se Ustavni sud obraća u muškom rodu iako je ženskog spola, ustavnu tužbu podnio je u svibnju 2012., dok je upravni postupak radi promjene podataka o spolu pokrenuo još u travnju 2010.

O njegovim zahtjevima za promjenom spola u matici rođenih do odlučivanja o njegovoj ustavnoj tužbi, odlučivalo se u više navrata, a posljednji put krajem listopada prošle godine, kada je Ministarstvo uprave odbilo njegovu žalbu na rješenje kojim mu je karlovački ured državne uprave odbio zahtjev.

Osim što je Ustavni sud utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, predmet je vratio na ponovni postupak Ministarstvu uprave, koje je dužno donijeti novu odluku u roku od tri mjeseca.

Ustavni sud: spol u dokumentima može se promijeniti i bez operacije

Ustavni sud je utvrdio da prilikom rješavanja zahtjeva podnositelja nadležna tijela moraju poći od činjenice da u Hrvatskoj postoji zakonsko pravo na upis promjene spola u maticu rođenih u slučaju 'života u drugom rodnom identitetu' te da moraju uzeti u obzir i dob podnositelja, kao i važnost koju taj postupak ima za njega, to jest za njegov budući psihofizički razvoj i stabilnost te oblikovanje njegove osobnosti.

Zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je odredio da se podnositelju iz državnog proračuna isplati novčana naknada u iznosu od 35.000 kuna.

Podnositelj je u ustavnoj tužbi navodio da mu je nerazumno dugim postupkom i sporom u povodu njegovog zahtjeva za promjenu podataka o spolu i imenu povrijeđeno pravno na osobni život.

Ustavni sud je ocijenio da duljina upravnog postupka i upravnog spora, koji još traje, nije u skladu sa zahtjevom razumnog roka, što je utvrdio u svjetlu kriterija iz ustavnosudske prakse i imajući u vidu sve okolnosti slučaja, posebno važnost koju ishod postupka ima za podnositelja kao (maloljetnu) osobu.

Tijekom upravnog postupka i spora koji traju gotovo četiri godine, upravna tijela su u više su navrata odlučivala o zahtjevu podnositelja, a njihove su odluke ukidali Visoki upravni sud i Upravni sud u Rijeci.

Ustavni sud odlučio: Žena može biti muškarac i bez promjene spola!

Podnositelj je u ustavnoj tužbi naveo da je sukladno važećem pravilniku u zahtjevu za upisom promjene spola dostavio liječničku dokumentaciju (mišljenja psihijatra, psihologa, socijalnog radnika te specijalista pedijatrije endokrinologije) koja ukazuje na važnost dozvole upisa za budući razvoj njegove osobnosti.

Naveo je pritom da su prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo "samovoljno" tumačili pojam "odgovarajuća medicinska dokumentacija", jer ona nije definirana zakonom. Podnositelj je isticao da zbog toga nije jasno od kuda proizlazi zaključak da se mora izvršiti promjena spola kako bi se udovoljilo zahtjevu.

Podnositelj je također isticao da o promjeni spolnog organa može odlučiti i kasnije te da ga nitko nema pravo tjerati na taj zahtjev samo zato što tako tumači pojam "odgovarajuće liječničke dokumentacije".

Uz zaključak da rodne slobode predstavljaju pravo svake osobe da izražava svoj rod na način koji izabere, u ustavnoj tužbi je naveo i da mu se svi, uključujuči nastavnike, rodbinu, prijatelje i osobe koje ga ne poznaju od prije, obraćaju u muškom rodu jer on u potpunosti tako i izgleda i ponaša se.

Na temelju mišljenja specijalista podnositelj je zaključio da je što žurniji upis promjene podataka o spolu i imenu nužan za zdrav i što manje bolan nastavak razvoja njegove osobnosti.

Jedan od razloga koji je pridonio duljini postupka odlučivanja o zahtjevu podnositelja bila je i nedorečenosti pravilnika, naveo je Ustavni sud. Promjena spola u matici rođenih omogućena je izmjenjenim Zakonom o državnim maticama od 29. lipnja 2013.

Iako je nadležni ministar trebao u roku od šest mjeseci donijeti propis o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije i utvrđivanju uvjeta za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu do donošenja odluke o ustavnoj tužbi to nije učinjeno pa nedorečenosti pravilnika nisu otklonjene, zaključio je Ustavni sud

S druge strane zaključio je i da postoje očiti propusti države kad je riječ o ispunjenju njezinih zakonskih obveza, kao ni da se u konkretnom slučaju nije u dovoljnoj mjeri osiguralo da se o zahtjevu podnositelja odluči učinkovito i bez nepotrebnog odugovlačenja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook