Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na munchenskom sudu danas je pročitana presuda Krunoslavu Pratesu iz 2008. godine u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića.


Najveći dio prvog dijela drugog ročišta u procesu koji se u ponedjeljak, pred Višim pokrajinskim sudom u Munchenu, nastavio protiv bivših pripadnika jugoslavenskih i hrvatskih službi sigurnosti Zdravka Mustača i Josipa Perkovića zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića protekao je u čitanju presude Krunoslavu Pratesu koji je 2008. osuđen zbog suučesništva u istom ubojstvu.

Vezani članci Zdravko Mustač (Foto: Sven Hoppe/DPA/PIXSELL) Vrhovni sud odbio žalbu: Potvrđena kazna od 40 godina zatvora za Zdravka Mustača Slika nije dostupna Sutkinja Miličević svjedočila o Mustačevu iskazu na suđenju Pratesu

Nakon detaljnog uvida u Pratesov životopis, u presudi se navodi na koji je način došlo do susreta s Josipom Perkovićem koji je Pratesu, koji je bio aktivan na hrvatskoj emigrantskoj sceni, sedamdesetih godina pristupio s prijedlogom da za Službu državne sigurnosti izvješćuje o stanju na hrvatskoj emigrantskoj sceni, posebice okupljenoj oko Hrvatskog narodnog odbora. Prates je pred sudom naveo da mu je Perković prijetio ukoliko ne pristane na suradnju.

Sudac se posvađao s Nobilom, publika zapljeskala, sudac im zaprijetio izbacivanjem!

U presudi se spominju i motivi Đurekovićeva ubojstva. Oni, kako zaključuje presuda, dolaze iz tadašnjeg samog političkog vrha SFRJ točnije od člana Predsjedništva Mike Špiljka. Njegov sin Vanja je navodno bio uključen u malverzacije devizama u naftnoj kompaniji Ina, u što je bio upućen i Đureković, koji je kao i Vanja Šiljak obavljao visoke dužnosti u Ini početkom osamdesetih.

Nakon što su istražni organi iz Beograda pokrenuli istragu zbog sumnje u pronevjeru u Ini, Špiljak je shvatio da bi istraga protiv njegovog sina mogla naškoditi i njegovoj političkoj karijeri te se, kako se navodi u presudi, obratio tadašnjem visokom dužnosniku u Centralnom komitetu SKH Juri Biliću sa zahtjevom da se Đureković likvidira.

Bilić je to, prema navodima, odbio smatrajući da se Đurekovića ne može samo tako likvidirati u samoj zemlji nego da Đurekovića, koji je još od početka sedamdesetih slovio kao hrvatski nacionalist, treba prijetnjama otjerati u emigraciju gdje bi ga se, pod optužbom da radi protiv SFRJ, moglo lakše likvidirati. Bilić je s pripremom ubojstva obratio tadašnjem voditelju Hrvatskog SDS-a Zdravku Mustaču koji se opet obratio Josipu Perkoviću sa zadatkom organizacije i pripreme ubojstva.

Suđenje se nakon pauze nastavlja čitanjem zadnjeg dijela presude iz 2008. te još nekih dokumenata koje je sudu dostavila obrana Josipa Perkovića. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook