Prva vijest o otmici Tomislava Salopeka objavljena je 24. srpnja 2015. kada je francuska agencija France presse izvijestila da su nepoznati napadači oteli u Egiptu hrvatskog državljanina koji je u toj zemlji radio za francusku tvrtku, što je potvrdilo i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Tada je objavljeno da je T. S. (1984.) otet 22. srpnja ujutro na području Kaira dok je službenim automobilom putovao na posao. Njegov automobil zaustavila je naoružana skupina koja je prisilila vozača da napusti vozilo, a zatim su se odvezli u nepoznatom smjeru.
Identitet Salopekovih otmičara isprva nije bio poznat, a iz vladinih izvora rečeno je da nema zahtjeva za otkupninom.
Pročitajte i ovo
Stručnjak za terorizam
'Ne mislim da smo u opasnosti, no strah će utjecati na Hrvatsku'
Desetak dana o sudbini otetog Hrvata ništa se nije znalo, a onda se 5. kolovoza 2015. na internetu pojavila snimka u kojoj Islamska država prijeti da će ga pogubiti ako se u roku od 48 sati ne ispuni njihov zahtjev i oslobode "muslimanske žene".
Muškarac na snimci sam se predstavio kao Tomislav Salopek i pročitao zahtjev otmičara.
Na snimci koju su džihadisti postavili na internet Salopek kleči uz maskiranog muškarca s nožem ruci. Salopek čita s lista papira da će ga otmičari smaknuti u roku od 48 sati ako egipatska vlada ne oslobodi uhićene "muslimanke".
"Imam 30 godina i dolazim iz Hrvatske", rekao je na snimci Salopek, odjeven u narančastu odjeću karakterističnu za zatvorenike IS-a.
Dodao je da je oženjen suprugom Natašom i ima dvoje djece te da radi za francusku grupu CGG.
Potvrdio je da su ga 22. srpnja oteli gerilci egipatskog ogranka IS-a "Pokrajina Sinaj" i da ga žele razmijeniti s muslimankama u egipatskim zatvorima.
Pročitajte i ovo
Stručnjak za terorizam
'Ne mislim da smo u opasnosti, no strah će utjecati na Hrvatsku'
"To se mora ispuniti u roku od 48 sati, a u suprotnom će me vojnici Pokrajine Sinaja ubiti", rekao je na snimci Salopek.
Odmah je krenula diplomatska inicijativa s hrvatske strane koja je u suradnji s egipatskim kolegama krenula u potragu za otetim Salopekom.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova otputovala je, zajedno sa Salopekovom suprugom Natašom, u Kairo, gdje je razgovarala s egipatskim kolegom Salehom Šukrijem.
U međuvremenu je u petak istekao 48-satni ultimatum otmičara, ali o Salopekovoj sudbini ništa se nije znalo.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s egipatskim predsjednikom Abdulom Fatahom al-Sisijem te nekoliko dana kasnije izjavila da se nastavlja boriti za oslobađanje Tomislava.
Salopekov otac apelirao je na otmičare da ga puste rekavši da je "Tomislav u Egipat došao samo zaraditi za kruh". Zagrebački muftija Aziz Hasanović i mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj pokušali su pomoći svojim pozivima vjerskim i državnim institucijama u Egiptu.
Međutim, sigurnosti analitičari Igor Tabak i Mate Laušić, s obzirom na dosadašnji rasplet talačkih kriza koje su izazvali islamski džihadisti, nisu bili optimistični i isticali su da je Hrvatskoj ostalo vrlo malo prostora za diplomatsko-političke manevre.
Ministarstvo je svakoga dana od objave videosnimke isticalo da ubrzano radi na lociranju Salopeka, zajedno s egipatskim službama. Vijesti o Salopeku nije bilo sve do dana kada je IS objavio da ga je pogubio dekapitiranjem.
Mnogi stručnjaci komentirali su šokantno smaknuće Hrvata u Egiptu, kao i uvjete koje je Islamska država tražila za njegovo puštanje na slobodu.
''Bili su to nerealni zahtjevi. I u slučaju Tomislava Salopeka nije se moglo učiniti više'', rekao je za Dnevnik Nove TV nekoliko dana nakon vijesti o Salopekovu ubojstvu prof. Ivan Iveković, koji je 24 godine predavao na američkom sveučilištu u Kairu. Dodao je da su teroristi za Salopekovo oslobađanje tražili oslobađanje muslimanskih žena, ne navodeći imena ni broj.
Tomislav Salopek prvi je oteti hrvatski državljanin u nekoj stranoj zemlji, a njegovo ubojstvo bilo je prvo ubojstvo nekog zapadnog državljanina Islamske države u Egiptu.
Izrazi sućuti stizali su iz susjednih zemalja, hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović uputili su ih slovenski predsjednik Borut Pahor i tadašnji srpski premijer Aleksandar Vučić.
Velika Britanija i SAD osudili su Salopekovo ubojstvo te izrazili solidarnost s Hrvatskom u borbi protiv terorizma.
Hrvatske tvrtke koje posluju u Egiptu nakon otmice Tomislava Salopeka i objave Islamske države da je u ratu s Hrvatskom na velikom su oprezu, a tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić najavljivala je da bi hrvatske radnike u toj zemlji mogla čuvati i egipatska vojska.
23. kolovoza 2015. godine stigla je vijest da su egipatske snage sigurnosti navodno ubile vođu vojnog krila terorističke skupine Provincija Sinaj Rashada Abu al-Qassima, iste organizacije koja je okrutno ubila Salopeka.
9. studenoga iste godine stigla je i vijest kako je tijekom racije u Kairu, u pucnjavi ubijen još jedan ekstremist Islamske države, Ashraf Ali Hassanein Gharabli. Gharabli je bio upleten u niz terorističkih napada, među kojima je i ubojstvo hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka, priopćeno je tad iz egipatskog ministarstva unutarnjih poslova.