O cijeloj situaciji s otmicom Tomislava Salopeka u Egiptu razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodnu sigurnost i terorizam, profesorom Mirkom Bilandžićem.
Pročitajte i ovo
Premijerova poruka:
'Ljudi čuvajte se, čuvajte se. To što poslodavci osiguraju ljude ne znači ništa kad se ovakve stvari dogode'
HRVATI U EGIPTU
Agencije su ga izbacile iz ponude, predloženo da radnike osigurava vojska
Poruka iz tvrtke za koju je radio Salopek
Objavljena audio snimka ubojstva Tomislava Salopeka
Kako vi komentirate različito intonirane izjave premijera i ministrice? Je li ovo poljuljalo hrvatsku ulogu u antiterorističkoj koaliciji?
'Hrvatska je članica euroatlantskih integracija i protuterorističke koalicije protiv ''Islamske države'', i ne vjerujem da su ovo različito intonirane izjave, imaju samo različitu vremensku instancu. Hrvatska tu ima međunarodno pravnu obavezu i ulogu, i morat će u budućem razdoblju. Ono što je nepobitno točno jest što je premijer rekao da mi nećemo i nismo sudjelovati u borbenim operacijama, ali će ostati članica antiterorističke koalicije, i imat će ulogu kao i do sada – psihološka, logistička, politička i obavještajna.'
Danas su neke stvari postale jasnije ili možda nejasnije. Ministrica Pusić rekla je da su otmičari prvo tražili novac, a potom razmjenu. Kako to komentirate?
'Teroristi asu inače kreativni u dinamici u pogledu zahtjeva. Kad su otmice u pitanju nije ništa novo. No, nikada nisu promijenili zahtjev prvotni, obično je to završavalo s najcrnijim scenarijima bez bilo kakvih zahtjeva. A ovaj obrazac ukazuje ipak na njihove promjene ponašanja.'
Spomenula je i dvije organizacije. Što to govori?
'Ako analiziramo povijest terorizma može se vidjeti da su sekularne terorističke organizacije su znale koristi kriminalne organizacije za neku podršku i izvršenje akata. Tu se obično radilo o kriminalnim aktima vezanim uz financiranje. I ovdje se dogodilo da su sudjelovale dvije organizacije.'
Profesore, službene potvrde o sudbini Tomislava Salopeka nema. Fotografija se još uvijek analizira. Kakvim se još metodama može koristiti?
'Neizvjesno je kada ćemo i hoćemo li ikada dobiti stopostotnu potvrdu da se dogodilo to što se navodno dogodilo. Ono što bi potvrdilo bezuvjetno, to su sirovi obavještajni podaci i niz dokaza koji liječnici i patolozi koriste. No, imamo različite tehnike na stručnoj razini a to su različite diskurzivne analize i analize sadržaja, koje su na visokoj vjerojatnosti točnosti.
Ni o Osami bin Ladenu nikad nismo imali dokaze da je ikada ubijen.'
Postoji li ikakvo jamstvo njihove sigurnosti? Spominje se mogućnost da ih čuva vojska?
'Apsolutne sigurnosti nema nigdje, pa ni u najsigurnijim područjima, a pogotovo u kriznim područjima kao Bliski istok. Nitko ne može zabraniti svojim građanima da odlazi bilo gdje, a na državi je da sugerira svojim građanima i da klasificira te države s aspekta rizičnosti. Ali moguće je, Egipat je do sada pružao zaštitu strancima i koristio vojsku, no je li moguće da vojska čuva baš svakog građanina , to je malo teže izvodivo.
No, moguće je očekivati u određenim područjima Egipta vojsku na ulici, što jest jedna dimenzija sigurnosti no nije apsolutna garancija kada su u pitanju teroristi.'
Kakva je, prema vašem mišljenju, sigurnosna situacija u zemlji?
'Nema dileme da je Hrvatska godinama na razini opće prijetnje meta terorista. Mi smo članica euroatlantskih integracija, oni su prva meta islamista i tu nema dileme. Drugo, Hrvatska do sada od 1995. i zadnjeg samoubilačkog udara islamista u Rijeci, nije bila više izložena neposrednim prijetnjama.
Ne mislim da se to promijenilo, no promijenila se sociopsihološka dimenzija straha koja će utjecati na populaciju u Hrvatskoj. Nema dileme da se ovakvi incidenti, jer je gotovo nemoguće zaštiti pojedinačni slučaj, da se ne može dogoditi opet teroristički akt, što jest jedan oblik prijetnje i izazov Hrvatskoj i njezinim građanima u pogledu poštivanju procedura i samozaštitnog ponašanja.'
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook