'Ne mislim da smo u opasnosti, no strah će utjecati na Hrvatsku'

O cijeloj situaciji s otmicom Tomislava Salopeka u Egiptu razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodnu sigurnost i terorizam, profesorom Mirkom Bilandžićem.

Pročitajte i ovo Ministrica održala izvanrednu pressicu Vesna Pusić o Salopeku: 'U svemu su sudjelovale dvije skupine' Strane agencije javljaju: Objavljena audio snimka ubojstva Tomislava Salopeka

Poruka iz tvrtke za koju je radio Salopek

Objavljena audio snimka ubojstva Tomislava Salopeka

Kako vi komentirate različito intonirane izjave premijera i ministrice? Je li ovo poljuljalo hrvatsku ulogu u antiterorističkoj koaliciji?

'Hrvatska je članica euroatlantskih integracija i protuterorističke koalicije protiv ''Islamske države'', i ne vjerujem da su ovo različito intonirane izjave, imaju samo različitu vremensku instancu. Hrvatska tu ima međunarodno pravnu obavezu i ulogu, i morat će u budućem razdoblju. Ono što je nepobitno točno jest što je premijer rekao da mi nećemo i nismo sudjelovati u borbenim operacijama, ali će ostati članica antiterorističke koalicije, i imat će ulogu kao i do sada – psihološka, logistička, politička i obavještajna.'

Danas su neke stvari postale jasnije ili možda nejasnije. Ministrica Pusić rekla je da su otmičari prvo tražili novac, a potom razmjenu. Kako to komentirate?

'Teroristi asu inače kreativni u dinamici u pogledu zahtjeva. Kad su otmice u pitanju nije ništa novo. No, nikada nisu promijenili zahtjev prvotni, obično je to završavalo s najcrnijim scenarijima bez bilo kakvih zahtjeva. A ovaj obrazac ukazuje ipak na njihove promjene ponašanja.'

Spomenula je i dvije organizacije. Što to govori?

'Ako analiziramo povijest terorizma može se vidjeti da su sekularne terorističke organizacije su znale koristi kriminalne organizacije za neku podršku i izvršenje akata. Tu se obično radilo o kriminalnim aktima vezanim uz financiranje. I ovdje se dogodilo da su sudjelovale dvije organizacije.'

Profesore, službene potvrde o sudbini Tomislava Salopeka nema. Fotografija se još uvijek analizira. Kakvim se još metodama može koristiti?

'Neizvjesno je kada ćemo i hoćemo li ikada dobiti stopostotnu potvrdu da se dogodilo to što se navodno dogodilo. Ono što bi potvrdilo bezuvjetno, to su sirovi obavještajni podaci i niz dokaza koji liječnici i patolozi koriste. No, imamo različite tehnike na stručnoj razini a to su različite diskurzivne analize i analize sadržaja, koje su na visokoj vjerojatnosti točnosti.
Ni o Osami bin Ladenu nikad nismo imali dokaze da je ikada ubijen.'

Postoji li ikakvo jamstvo njihove sigurnosti? Spominje se mogućnost da ih čuva vojska?

'Apsolutne sigurnosti nema nigdje, pa ni u najsigurnijim područjima, a pogotovo u kriznim područjima kao Bliski istok. Nitko ne može zabraniti svojim građanima da odlazi bilo gdje, a na državi je da sugerira svojim građanima i da klasificira te države s aspekta rizičnosti. Ali moguće je, Egipat je do sada pružao zaštitu strancima i koristio vojsku, no je li moguće da vojska čuva baš svakog građanina , to je malo teže izvodivo.
No, moguće je očekivati u određenim područjima Egipta vojsku na ulici, što jest jedna dimenzija sigurnosti no nije apsolutna garancija kada su u pitanju teroristi.'

Kakva je, prema vašem mišljenju, sigurnosna situacija u zemlji?

'Nema dileme da je Hrvatska godinama na razini opće prijetnje meta terorista. Mi smo članica euroatlantskih integracija, oni su prva meta islamista i tu nema dileme. Drugo, Hrvatska do sada od 1995. i zadnjeg samoubilačkog udara islamista u Rijeci, nije bila više izložena neposrednim prijetnjama.

Ne mislim da se to promijenilo, no promijenila se sociopsihološka dimenzija straha koja će utjecati na populaciju u Hrvatskoj. Nema dileme da se ovakvi incidenti, jer je gotovo nemoguće zaštiti pojedinačni slučaj, da se ne može dogoditi opet teroristički akt, što jest jedan oblik prijetnje i izazov Hrvatskoj i njezinim građanima u pogledu poštivanju procedura i samozaštitnog ponašanja.'

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook