HRVATSKI RADNICI POD ORUŽANOM PRATNJOM

Zbog tragičnog slučaja Tomislava Salopeka, Hrvata koji je otet u Egiptu gdje je radio za francusku kompaniju te je, kako tvrdi Islamska država, smaknut, hrvatske tvrtke koje posluju u toj zemlji pojačale su sigurnosne mjere.

Pročitajte i ovo Važno postrojenje Otkriće koje je promijenilo Hrvatsku: Nakon 50 godina budućnost je neodređena Iskaz pred istražiteljima Velika pljačka Ine: Pogledajte kako je Škugor objasnio otkud njegovu ocu deseci milijuna na računu

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić otišla je i korak dalje te je najavila da bi hrvatske radnike u Egiptu mogla uskoro čuvati i egipatska vojska. U toj zemlji se trenutno po podacima MVPEI-a nalazi 80 hrvatskih državljana.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu kako za sada nemaju informacija o eventualnom povlačenju bilo predstavništava tvrtki bilo hrvatskih radnika iz Egipta, no ponekad, kažu, takve odluke ostaju u sferi poslovne tajne kompanija.

'Hrvatske tvrtke dugi niz godina posluju u Egiptu i upućene su u sva politička pitanja. U kontaktu smo s tvrtkama koje dolje imaju radnike i koliko znamo sve je u redu, situacija je pod kontrolom, no sigurnosne mjere su postrožene', kazala je za Dnevnik.hr stručna savjetnica u HGK Jelena Dumičić.

Agencije su ga izbacile iz ponude, predloženo da radnike osigurava vojska

Potvrđuju to i u našoj naftnoj kompaniji INA-i koja kao i CROSCO te Geofizika posluju u Egiptu još od vremena bivše Jugoslavije.

'Zbog nedavnih događaja u Egiptu mjere sigurnosti za Inine djelatnike, koje su i do sada bile na visokoj razini, dodatno su pojačane. INA je spremna na brzu i pouzdanu reakciju ukoliko se pokaže potreba za povlačenjem naših djelatnika iz te zemlje. Kompanija je u svakodnevnom kontaktu sa svim svojim djelatnicima u Egiptu', poručili su iz INA-e.

INA-ini zaposlenici u Egiptu imaju oružanu pratnju, odnosno na polja uvijek odlaze pod pratnjom, a kompanija ima i spreman evakuacijski plan za slučaj pogoršanja sigurnosne situacije.

Svoje radnike iz Egipta INA je bila prisiljena povući 2011. godine kada su prebačeni zrakoplovima nakon eskalacije nereda i prosvjeda protiv tadašnjeg egipatskog predsjednika Hosnia Mubaraka. Kada se situacija smirila, vraćeni su u Egipat.

Milanović o Salopeku

Novinari su premijera Zorana Milanovića u petak pitali da prokomentira informaciju koju je u četvrtak iznijela ministrica Vesna Pusić, da su otmičari Tomislava Salopeka tražili novac.

'Znate što, više radi obitelji neću ništa komentirati. Mi i dalje kopamo, tražimo, ali iskustvo u ovakvim situacijama govori da nikad ništa ne možete reći sa stopostotnom sigurnošću. To sam rekao i prekjučer. Dakle, možda nikada neke stvari nećemo sto posto sigurno moći potvrditi, ali u jednom trenutku netko je morao izaći pred hrvatsku javnost i reći nešto što ja najradije ne bih govorio. Najradije bih nekog drugog gurnuo da govori umjesto mene, ali to nažalost moram ja. Ja ne mogu politiku svoditi na lijepe stvari i ono što bi ljudi htjeli čuti', rekao je.

'Ljudi čuvajte se, čuvajte se, dakle to što su ljudi osigurani od strane poslodavaca ne znači ništa kad se ovakve stvari dogode. Prema tome znam da, dakle, kako da kažem, to je trbuhom za kruhom, ali tu ima ljudi koji i dobro zarade, dakle oni moraju donijeti odluku jesu li se spremni izložiti tom riziku, to je odluka osobna, mi nismo diktatura, mi ne možemo ljudima reći nećete nigdje ići, ali ja im kažem nemojte ići, dok je ovakvo stanje nemojte ići. Kad se ovakve stvari dogode ni Washington ne može pomoći svojim državljanima', odgovorio je premijer na pitanje može li država ikako pomoći hrvatskim radnicima u arapskim zemljama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook