Turistički sektor hitno treba dvije i pol tisuće radnika, dok u graditeljstvu nedostaje tisuću ljudi. A nezaposlenih Hrvata koji bi mogli raditi te poslove ima itekako puno.


U turističkom sektoru traži se sve - od konobara i kuhara do prodavača. Ista stvar i u građevini. Da stvar bude bizarnija, na burzi je trenutačno 1800 ljudi koji bi mogli raditi taj posao. Ali to ne rade. Država problem neće moći riješiti uvozom radne snage do sljedeće godine, jer kvote, iako se odavno zna da radnika nedostaje, nisu povećane.

Vezani članci Radnici iz Indije (Foto: Dnevnik.hr) Radna snaga stigla nam i iz Indije, dio zarade šalju obiteljima: ''Posao je dobar, ali hrana vam nije dobro začinjena" Nebojša Biškup, direktor ManpowerGroup Hrvatska (Foto: Dnevnik.hr) Hrvatski poslodavci zavapili: "Nama odmah treba 100 tisuća radnika!"

Upravo zbog toga u turističkoj sezoni hitno trebaju dvije i pol tisuće radnika.

Grupacija Plava laguna za sezonce je napravila i novi smještaj. Uvjeti, dodaju, možda nisu najbolji, ali nude besplatan smještaj, tri obroka i redovnu plaću. Od 2000 sezonaca, koliko su zaposlili, nedostaje im još 5 posto.

"Ključni poslovi u našoj branši jesu kuhari, konobari i recepcioneri koje je zaista sve teže naći, posebno stručnih kuhara ili recepcionera koji pričaju njemački jezik, obzirom na udio njemačkih gostiju koje imaju", ističe Ronald Korotaj iz grupacije Plava Laguna.

Ništa bolje nije ni u graditeljstvu, gdje nedostaje tisuću ljudi. U nadležnom ministarstvu rade na rješavanju problema.

"Vidjeli smo da ih je jedno 1200 spremno raditi u sezoni. Povrh toga još će doći jedno 700 ili 800 ljudi koji završavaju srednje škole turističkih zanimanja, i time bi htjeli krizno zatvoriti ovu sezonu i spojiti ih s poslodavcima", kaže Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.

Na nedostatak radne snage udruge upozoravaju već godinama. "Plaće koje su u prosjeku 4 do 5 tisuća kuna neto u kojima imate plaćen smještaj, prehranu, u kojima nekakvi drugi uvjeti - kao što su bonusi, prekovremeni rad vrlo su legalno plaćeni od strane pravih poslodavaca - to ne možemo reći da su loši uvjeti. Da mogu biti bolji, naravno da mogu, vjerojatno u Austriji su tri puta bolji. Ali u Hrvatskoj? Koliku bi onda plaću trebao očekivati srednjoškolski profesor ili liječnik?", kaže Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK.

Zato predlažu da se povećaju kvote za uvoz strane radne snage, ali i da se omogući rad maloljetnicima i umirovljenicima.