U nedjelju je u najvećoj konspiraciji osnovana Jedina opcija, najnovija u moru od 158 hrvatskih političkih stranaka. Tajnovitosti unatoč, mediji su osnutku ove stranke dali znatno više prostora nego rađanjima nekih prijašnjih političkih opcija iako su čelnici nove partije široj javnosti potpuno nepoznati. Lovre Crvelin, novi predsjednik novoosnovane stranke (koja još uvijek čeka da je službeno potvrdi Ministarstvo uprave), zapravo je član Živog zida.
"Dok se ne registrira nova stranka, jesam", kaže nam Crvelin na pitanje je li još uvijek član Živog zida.
"O novoj stranci ne želim ništa govoriti dok se ne završi postupak registracije u Ministarstvu uprave. Do tada nema smisla otkrivati sve informacije", tajnovit je Crvelin, dodajući da je ovako zasad "taktički bolje". Kad se zatraži da pojasni što pod tim misli, Crvelin se povlači pa kaže da ne želi stvarati nikakve pritiske na Ministarstvo.
Ali očekuje da se stranka registrira do petka, za kada je zakazana konstituirajuća sjednica Sabora. Ne bi to bio presedan. "Prošle godine je Dragi Prgometu registrirana stranka Hrid u dva dana, pa očekujem da će i nama tako riješiti. Mi smo napravili sve stvari koje zakon propisuje da bi se osnovala stranka i sad čekamo da Ministarstvo odradi svoj dio posla", kaže Crvelin.
Crvelin je dvadesetdvogodišnji student kroatologije i filozofije na zagrebačkim Hrvatskim studijima. Rođen je u Tisnom 1994. godine, a u Zagreb se doselio prije dvije godine kada je upisao fakultet. Tada se priključio Živom zidu, najprije kao aktivist, a potom i kao kandidat na izborima. Na ovim posljednjima osvojio je 717 glasova u devetoj izbornoj jedinici, čime je zauzeo drugo mjesto na listi Živi zid/Promijenimo Hrvatsku/Akcija mladih (Ante Rubeša osvojio je 1155 glasova). Nije oženjen, a na pitanja tipa ima li djevojku kaže da će na takva pitanja odgovarati budu li ga zvali u In magazin.
Velika ljubav su mu udaraljke koje svira u orkestru u Tisnom, a jednako tako voli i ronjenje. U Zagrebu ne živi u studentskom domu već u stanu kod prijatelja.
U politiku se odlučio nakon što je pročitao dvije knjige koje je napisao - Ivan Pernar. "Pročitao sam 'Kako je nastao novac' i 'Mehanika novca' i skužio sam jednu stvar koju prije nisam znao. A to je da postoji urota o kojoj nitko ne priča, da je novac privatiziran i da je samo određena ekipa na planeti rekla da će stvarati novac, a ostali smrtnici će im plaćati kamate. Na taj su način napravili da društvo bude ovisno o njima. I kad znate tu činjenicu onda znate da sustav moći nije u Saboru ili Vladi, nego u njima. I da ovaj sustav nije demokratski. I shvatite da ne možemo više ovako živjeti. Ili ćemo živjeti u demokraciji ili žemo pustiti ekipi da ima veću moć od naših legitimno izabranih predstavnika", priča u dahu Crvelin, dodajući da bi svi trebali širiti ovu istinu i možda će nam svima jednog dana biti bolje.
Zato se i on aktivno uključio u politiku. "Shvatio sam da ako to ne napravim ja da neće nitko drugi umjesto mene. I htio bih da nam se što više ljudi pridruži", kaže Crvelin. Dodaje da je, tek nakon što je pročitao Pernarove knjige, naučio čitati raznu literaturu, pa i onu stručnu.
Unatoč literaturi i fakultetu Crvelin se sprema i za lokalne izbore koji će se održati na proljeće 2017. godine koji su mu važniji od parlamentarnih. Uspije li na njima morat će donijeti odluku: fakultet ili politika. No, čini se da je već odlučio.
"Bude li trebalo birati između fakulteta i društvene angažiranosti, normalno da je sad hitnije djelovati društveno, a fakultet lako se završi. Nisam ja na fakultetu zato da ga što prije završim, nego zato što su mi predavanja zanimljiva, jer uživam u njima. Ali jednostavno moram žrtvovati neke stvari u životu ako želim napraviti promjene u društvu", priča Crvelin.
Iako možda ne zvuči tako, Crvelin kaže da nije za socijalizam. "Vidite, u teoriji to može lijepo izgledati, ali u praksi ode u totalitarizam. Privatno vlasništvo i poduzetništvo mora postojati. Moraju ljudi imati svoje projekte, poduzetničke pothvate, ali se ni na jedan način ne bi trebala ugrožavati socijalna sigurnost", kaže predsjednik tek osnovane jedne i istovremeno član druge političke stranke.
