Blagdani su za mnoge vrijeme slavlja i veselja, Božić se posebno ističe, no mnogima je to posebno teško razdoblje i najteži dio godine. Daleko su od osjećaja sreće i ispunjenosti, a nerijetko i one koji su inače zadovoljni mogu preplaviti osjećaji usamljenosti i tjeskobe.
Važno je stoga podsjetiti koliko svatko od nas svojim ponašanjem može otežati ili olakšati situaciju te imati na umu da je naša prisutnost u nečijem životu, podrška, utjeha ili samo uho za slušanje najčešće najbolji poklon. Mediji pritom imaju izuzetno važnu ulogu.
Mentalno zdravlje nije luksuz, već temeljno ljudsko pravo
Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja, a dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, s obzirom na to da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse, objašnjavaju stručnjaci za mentalno zdravlje.
Napominju da stoga blagdansko razdoblje treba učiniti manje stresnim, podsjetiti se na njihov istinski smisao, biti zahvalan na onome što imamo, a prije svega ljudima koji su nam bliski i kojima se, u trenucima krize možemo obratiti za savjet, utjehu, pomoć.
Kako se nositi s blagdanskom tugom, kako pomoći onima koji se ne osjećaju dobro ili su upravo tijekom blagdana u dodatno rizičnim situacijama vezano uz obiteljsko i nasilje nad ženama kao i kako osvijestiti da svi oni podršku trebaju i u ostatku godine te da se odmicanjem od promicanja navodnog savršenstva možemo primaknuti razvijanju zdrave zajednice, između ostalog, za DNEVNIK.hr objasnili su iz Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje - SUMEZ.
Riječ je o nacionalnom savezu 19 udruga koje na terenu pružaju direktnu podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici u 10 gradova: Zagreb, Karlovac, Split, Dubrovnik, Makarska, Rijeka, Slavonski Brod, Vukovar, Ogulin i Zaprešić.
Zajednica, ističu, igra ključnu ulogu u promicanju mentalnog zdravlja i podizanju kvalitete života poticanjem društvenih veza, smanjenjem izolacije i pružanjem osjećaja pripadnosti i svrhe, a upravo to dodatno je vidljivo u ovim tjednima. Ljudi osjećaju da moraju biti spremni suočiti se sa svim blagdanskim pritiscima i često traže alate i podršku da to prebrode, istaknula je tajnica SUMEZ-a Radmila Stojanović Babić.
Kakav je utjecaj blagdana na mentalno zdravlje i ima li baš Božić posebnu ulogu?
Blagdani, a posebno Božić, imaju dvostruki utjecaj na mentalno zdravlje. S jedne strane, blagdani su vrijeme radosti, okupljanja i tradicije, što može biti snažan izvor sreće, pripadnosti i osjećaja zajedništva. Ovi pozitivni aspekti mogu poboljšati raspoloženje kod većine ljudi.
S druge strane, za mnoge su blagdani, i Božić, vrijeme intenzivnog stresa i pojačane tuge. Društveni pritisak da budemo "sretni" i "savršeni" u ovom periodu, financijski teret ili suočavanje s obiteljskim disfunkcijama i gubicima, mogu pogoršati postojeće probleme mentalnog zdravlja. Božić, kao blagdan koji jako naglašava obitelj i toplinu doma, posebno teško pogađa one koji su usamljeni ili koji su izgubili voljenu osobu. Kod ranjivih skupina, poput onih koji se već bore s mentalnim poteškoćama, starije populacije, ili migranata daleko od kuće, kontrast između blagdanske sreće i njihove osobne situacije može biti vrlo bolan.
Koji su najčešći uzroci blagdanske tuge?
Blagdanska tuga nije rijetkost i nema samo jednog uzročnika već je najčešće uzrokovana kombinacijom nekoliko čimbenika, a to su nerealna očekivanja. financijski stres, bol zbog gubitka, usamljenost i socijalna izolacija te obiteljske tenzije.
Nerealna očekivanja - pritisak da Božić mora biti "kao iz filma", savršen i bez stresa, što stvara razočaranje kada se to ne ostvari. Financijski stres - teret kupovine poklona i organizacije slavlja može biti prevelik za kućne budžete. Bol zbog gubitka - blagdani intenziviraju sjećanja na preminule voljene osobe, pojačavajući osjećaj tuge i praznine. Usamljenost i socijalna izolacija - za starije osobe, migrante, ili one koji su se tek doselili te osobe s teškoćama mentalnog zdravlja koje nemaju podršku, blagdani ističu činjenicu da nemaju koga pozvati ili tko će pozvati njih. Obiteljske tenzije - Okupljanja često ožive stare obiteljske konflikte i neriješene odnose, što dovodi do stresa i osjećaja iscrpljenosti.
Obraćaju li vam se već ovih dana češće osobe koje traže pomoć?
Iskustvo udruga članica koje pružaju podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja u svojim lokalnim zajednicama pokazuje da se već u kasnu jesen i početkom prosinca povećava broj ljudi koji traže pomoć. Razlozi su upravo anticipacija blagdanskog stresa, usamljenosti, ali i potreba da se "srede" prije nego što se susretnu s obitelji. Ljudi osjećaju da moraju biti spremni suočiti se sa svim blagdanskim pritiscima i često traže alate i podršku da to prebrode.
Koje su skupine posebno osjetljive i trebaju našu dodatnu pozornost i podršku, ali i što možemo naučiti i primjenjivati i u ostatku godine?
Ključno je da našu pozornost usmjerimo na najranjivije, a ono što naučimo primjenjujemo tijekom cijele godine.
Ranjive skupine su starija populacija, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, imigranti i osobe koje su nedavno doživjele gubitak, a blagdansko vrijeme može biti posebice stresno i za osobe koje se bore s poremećajem hranjenja, a važno je razumjeti zašto su posebno osjetljivi za blagdane te što možemo naučiti i primjenjivati cijele godine.
Blagdansko vrijeme može biti posebice stresno za osobe koje se bore s poremećajem hranjenja, bilo da je riječ o anoreksiji, bulimiji ili poremećaju prejedanja. Većina okupljanja odvija se oko blagdanskog stola, i hrana je neizostavni dio druženja. Takvo okruženje može biti iznimno trigerirajuće za osobe koje već imaju poteškoća u odnosu na hranu i tijelo. Oboljeli od anoreksije osjećaju pritisak članova obitelji da jedu što više, a komentari o tome kako se trebaju udebljati i nutkanje hranom samo otežavaju situaciju.
Osobe s bulimijom i poremećajem prejedanjem mogu imati češće napade prejedanja budući da su izloženi velikim količinama slatke i masne hrane. Nakon napada prejedanja osobe s poremećajem hranjenja osjećaju krivnju i sram, kao da su ponovo posrnule, a to nerijetko vodi u odricanje od hrane nakon kojeg iznova slijedi prejedanje i tako u krug. Stoga bi za neke oboljele od poremećaja hranjenja blagdansko vrijeme moglo potaknuti ulazak u bolan krug prejedanja i samooptuživanja.
Okolina svojim ponašanjem često nažalost doprinosi (p)održavanju smetnji. Na koje sve načine to činimo i kako možemo olakšati ljudima umjesto da im dodatno otežavamo?
Okolina, nažalost, često nesvjesno pogoršava situaciju, a ne olakšava. Najčešće su to nametanje "toksične pozitivnosti, stigma i osuda te prevelika očekivanja.
Nametanje "toksične pozitivnosti" - kada nekome tko je tužan kažemo: "Ma moraš biti sretan! Pa Božić je!" ili "Glavu gore!" time negiramo njegov/njezin osjećaj. To ljude tjera da potiskuju tugu i osjećaju se još gore, kao da su "pokvarili" blagdansko raspoloženje.
Stigma i osuda: Ako na osobu s mentalnim poteškoćama gledamo kao na "slabu" ili "preosjetljivu", izoliramo je i stigmatiziramo. Prevelika očekivanja - tjeranje starijih ili osoba s problemima na velika i dugotrajna okupljanja unatoč njihovim željama ili mogućnostima dodatno ih opterećuje.
Kako olakšati?
Potvrdite osjećaje: Recite: "Vidim da ti je teško. U redu je osjećati se tako." Dajte izbor, ne zahtjev: Umjesto: "Moraš doći kod nas!", pitajte: "Odgovara li ti da dođem na kratko popodne, ili da nazovem? Ti odluči." Fokusirajte se na povezanost, ne na savršenstvo: Važnije je kvalitetno vrijeme, nego savršeno jelo ili uređenje.
Za sve oboljele od poremećaja hranjenja važno je unaprijed razmisliti o zajedničkim ručkovima i druženjima tijekom blagdana te pripremiti strategije za sigurna ponašanja kako se zajednički obroci ne bi pretvorili u rat oko hrane. Uz podršku terapeuta, ali i iskreni razgovor s bliskim osobama potražite način da blagdansko vrijeme bude manje fokusirano na gomilanje hrane, a više na međusobnu bliskost i zabavu.
Mediji i na ovom polju mogu imati važnu ulogu – kako?
Mediji imaju izuzetno važnu ulogu u oblikovanju blagdanskog narativa. Ključno je smanjenje nerealnih očekivanja, edukacija i destigmatizacija te promicanje empatije.
Smanjenje nerealnih očekivanja - mediji mogu manje naglašavati slike "savršenog Božića" i početi prikazivati realnost – da su obitelji raznolike, da se ljudi bore, i da je u redu da blagdani ne budu uvijek veseli. Edukacija i destigmatizacija - kroz razgovore kao što je ovaj, mediji pružaju platformu za informiranje i učenje što doprinosi smanjenju stigme. Promicanje empatije - mediji mogu isticati priče o pomaganju usamljenima, starijima, i migrantima, potičući sugrađane da budu aktivni dio rješenja.
Kome se obratiti u slučaju da se doživljaj poteškoća i simptomi narušenog mentalnog zdravlja intenziviraju?
Ako osjećate da se doživljaj poteškoća i simptomi narušenog mentalnog zdravlja intenziviraju i da se sami ne možete nositi s njima, važno je ne čekati i obratiti se stručnjacima.
Liječnik opće prakse je prva točka kontakta koji vas može uputiti dalje. Najvažnija poruka je - niste sami, pomoć je dostupna i traženje pomoći znak je snage, a ne slabosti.
Ako su teškoće s kojima se suočavate preplavljujuće i osjećate da Vam je žurno potreban razgovor, možete nazvati sljedeće telefone za pružanje psihološke pomoći:
Telefon za psihološku pomoć 01/48 28 888 | radnim danom 10-22h
Savjetodavna linija za roditelje i djecu, svakim danom od 9 do 20 | za djecu 116 111| za roditelje 0800 0800
U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.
-
velika tragedijaMuškarac koji je ubio suprugu pa sebe vratio se iz Njemačke: "Imali su četvero djece, kupio im je namještaj i evo..."
-
tragedija u ZagorjuUbijena žena i njezin suprug više puta prijavljivani zbog nasilja u obitelji: Iz kuće odvedeno četvero djece
-
oborio napadačaOvaj je muškarac spriječio još veći masakr na plaži Bondi: "U bolnici je, ne znamo točno što se događa. On je heroj"
