hrvatski pristupni sporazum s Europskom unijom.
Pročitajte i ovo
"U svom izvješću preporučit ću da se ponovno spomene da sadašnji saziv Europskog parlamenta da svoj pristanak na hrvatski pristupni sporazum", rekao je Swoboda na sastanku Radne skupine za Hrvatsku pri Odboru regija.
Swoboda je sugerirao hrvatskoj Vladi da učini sve što je moguće kako bi se pristupni pregovori mogli zaključiti do kraja ove godine.
S obzirom da sadašnji saziv Europskog parlamenta svoju zadnju sjednicu održava u travnju 2009. godine, Swoboda je rekao da se pregovori moraju završiti krajem 2008. ili na samom početku 2009. godine, budući da je potrebno dva do tri mjeseca da se sporazum pripremi, napiše i prevede na sve jezike i u tom bi slučaju mogao doći na dnevni red Europskog parlamenta u travnju 2009. godine.
U suprotnom, ističe Swoboda, Hrvatska bi mogla izgubiti šest do devet mjeseci, budući da proces ratifikacije u zemljama članicama ne može početi dok Europski parlament ne dade svoj pristanak.
Novi saziv Europskog parlamenta koji će biti izabran u lipnju 2009. godine, na početku svoga mandata imat će puno posla na izboru nove Komisije, tako da bi hrvatski pristupni ugovor "mogao pasti u drugi plan", rekao je Swoboda.
"Vrijeme pritišće, ali još je moguće i stoga treba maksimalno ubrzati pregovore", rekao je Swoboda.
I u prošlogodišnjem izvješću Europskog parlamenta, prihvaćenom na temelju Swobodinog prijedloga, istaknut je cilj da Parlament dade svoj pristanak na kraju sadašnjeg saziva.
Swoboda je najavio da će sljedeći tjedan na vanjskopolitičkom odboru Parlamenta predstaviti prijedlog izvješća za Hrvatsku te da očekuje njegovo usvajanje u travnju ili svibnju.
Predstavljajući ukratko sadržaj svoga prijedloga izvješća, Swoboda je rekao da će biti istaknuti pozitivni pomaci "koji su nesporno postignuti". Od osjetljivih pitanja bit će spomenuta reforma pravosuđa, na kojoj ima dosta posla, te borba protiv korupcije. Korupcija se ne može brzo suzbiti, ali Hrvatska mora imati strogi obvezujući program i sustavni plan za borbu protiv nje, rekao je.
Također će biti istaknuta potreba gospodarskih reformi, posebice u brodogradnji.
Posebno osjetljivo pitanje bit će pitanje granica sa susjedima i
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), rekao je Swoboda.
Istaknuo je kao pozitivan primjer prošlogodišnji dogovor premijera Hrvatske i Slovenije da se pitanje međusobnog razgraničenja prepusti međunarodnoj arbitraži, ali je izrazio žaljenje što Slovenija "čini se izbjegava provesti taj dogovor".
"Kada je riječ o ZERP-u ne ulazim tko je u pravu", ali bi Hrvatska
mogla imati poteškoća ako se za to ne nađe rješenje, rekao je Swoboda, dodajući i da Slovenija treba pomoći kako bi se riješilo to pitanje.
Predstavnik Europske komisije Thomas Hagleitner također je istaknuo da su prioritetna pitanja pravosuđe, borba protiv korupcije, restrukturiranje brodogradnje.
"Europska komisija bi htjela vidjeti konkurentnu brodogradnju u
Hrvatskoj, nije nam cilj da se brodogradilišta zatvore, nego da ona mogu opstati na jedinstvenom europskom tržištu", rekao je Hagleitner.
Na sastanku Radne skupine za Hrvatsku pri Odboru regija sudjeluje nekoliko hrvatskih župana i gradonačelnika. Teme sastanka su demokratske reforme na lokalnoj razini, implikacije Lisabonskog ugovora na proširenje te Europska skupina za teritorijalnu suradnju (EGTC), novi instrument EU-a osnovan radi pružanja pomoći u upravljanju prekograničnim, transnacionalnim i regionalnim projektima u području gospodarskog razvoja, zaštite okoliša, mobilnosti i zdravstvene zaštite.
