Osim dubioza oko novog obiteljskog zakona, novu ministricu demografije dočekat će i novi podaci Zavoda za statistiku o demografskom potopu Lijepe naše. Iako je rođeno više djece nego prijašnjih godina, crni demografski niz se nastavlja - zabilježen je pad broja stanovnika u svim županijama u Hrvatskoj.

Galerija


Malena Lara prvo je dijete u obitelji i veliko veselje. ''Meni je najteže ujutro otići na posao i ostaviti Laru s mamom'', kaže Dejan, Larin tata. Još ne ide u vrtić, mladoj obitelji uskače baka. Kažu, sve se može kad se hoće.

''Svi nekako čekaju. Sad nemam stalan posao, nemam gdje živjeti, nemamo financijsku situaciju... nikad nije idealno vrijeme'', kaže Larina mama Iva.

Prošle godine, u odnosu na 2017. naša su rodilišta brojala 389 djece više. No, nedovoljno za veselje oko demografske slike u državi.

''Ne može se reći da se popravlja demografska slika u Hrvatskoj. Može se reći samo možda da su brojnije generacije ušle u reprodukcijsko razdoblje. Ništa se nije dogodilo, nismo donijeli ni jednu stratešku odluku vezano za tu problematiku'', objašnjava demograf Stjepan Šterc.

Prognoza smanjenja hrvatskog stanovništva (Foto: Dnevnik.hr) Problem o kojem mnogi pričaju, ali malo djeluju: Hrvatska bi po ovome mogla postati neslavni rekorder u cijeloj Uniji

A isti se problem povlači već godinama. Prirodni prirast negativan je u svim županijama. Najveći pad broja stanovnika prošle godine zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji. Samo u Rijeci ima čak 866 stanovnika manje nego 2017. Slična je situacija i u Osječko-baranjskoj županiji. U gradu Osijeku broj stanovnika smanjio se za 566. Ukupno, Hrvatska je u godinu dana izgubila grad veličine Poreča.

Rješenje bi moglo biti u poreznom sustavu, kaže Šterc. Trebali bismo se ugledati na druge europske zemlje.

''Recimo, Poljska je oslobodila poreza na dohodak mlade ljude koji su zaposleni i ta razlika se usmjerava prema plaćama. Dakle mi ćemo morati isto to napraviti koliko god teško između ostalog to prihvatiti'', kaže Šterc.

Savjete imaju i mladi roditelji. ''Možda da majke dobiju duži period porodiljnog'', kaže Dejan. ''Dugoročno bi se trebalo raditi na nekim mjerama koje bi trebale unaprijediti naš sustav, poput na primjer broja teta u vrtiću'', kaže Iva. Kako bi nakon dugog razdoblja u minusu, broj hrvatskih građana opet počeo rasti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Novi ministar rada ne ulijeva povjerenje: ''Čini se da je premlad, s nedovoljno političkog i radnog iskustva'''