Šefovi država regionalnih zemalja smatraju kako je energetska suradnja samo jedno od područja ukupne suradnje u regiji koja dijeli zajednički strateški cilj ulaska u euroatlantske integracije.
>> Mesić otvorio Energetski summit u Zagrebu
>> Putin stigao u Zagreb
>> Zbog Putina zabrana školskog letenja, šteta 50 tisuća kuna
Svi sudionici sastanka na vrhu, kojeg je inicirao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, slažu se da je jugoistočna Europa važno raskrižje energetskih putova od zemalja proizvođača do krajnjih kupaca.
Zato je povezivanje energetskih sustava kao i daljnje ulaganje u energetsku infrastrukturu važno ne samo radi smanjenja energetskih deficita u većini zemalja regije nego je i važno političko pitanje, rečeno je na sastanku na vrhu na kojem sudjeluje osam predsjednika država te predstavnici Europske komisije, Slovenije i Grčke.
Albanski predsjednik Alfred Moisiu rekao je da razvoj regije zahtijeva dodatnu energiju, dodajući da Albanija i regija trebaju hitnu pomoć EU-a u usklađivanju zakonodavstva te nužna sredstva kako bi se gospodarstva osigurala energijom.
Predsjedavajući predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upozorio je da BiH ima velike neiskorištene potencijale u energetskom sektoru koji je pretrpio velike materijalne štete u proteklom ratu.
Po njegovim riječima postoji veliki interes međunarodnih ulagača, a primjer tomu je nedavno potpisan ugovor između vlade Češke i Republike Srpske o gradnji termoelektrane Gacka II. vrijedan 1,4 milijarde eura.
Na energetski deficit svoje zemlje upozorio je i crnogorski predsjednik Filip Vujanović ističući da Crna Gora iskorištava samo 17 posto energetskog potencijala, osobito vode i ugljena. Rekavši da je gradnja novih elektrana nacionalni prioritet, najavio je više od 200 milijuna eura investicija u energetski sektor Crne Gore.
Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski smatra da je stvaranje regionalne energetske zajednice uspješan primjer regionalnih integracija ali istovremeno i primjer pune integracije jugoistočne Europe u Europsku uniju. Ako je cilj CEFTE bio jačanje trgovinske razmjene, cilj energetske zajednice trebao bi biti osiguranje energetske stabilnosti, gospodarskog rasta i smanjenja nezaposlenosti, rekao je Crvenkovski.
Posljednji govornik prvog dijela skupa je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji u radu summita sudjeluje kao poseban gost.
'Rusija želi suradnju s jugoistočnom Europom'
Rusija je zainteresirana za partnerstvo i suradnju u području energetike s jugoistočnom Europom, ali i Europom u cjelini uz poštivanje visokih ekoloških standarda, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru.
Putin se nakon dolaska u Zagreb kao poseban gost priključio radu sastanka na vrhu u zagrebačkom hotelu Westin, a pozdravljajući sudionike skupa kazao je kako vjeruje da će zagrebački sastanak biti prilika za otvaranje širokog dijaloga te perspektiva za daljnju suradnju zemalja regije, Rusije i EU-a.
"Spremni smo naše odnose izgrađivati u interakciji s EU", istaknuo je Putin dodajući da su pitanja opskrbe energijom danas među najvažnijim pitanjima međunarodne gospodarske politike.
"Strateški cilj našeg zajedničkog rada u tom području je da
postignemo da energenti budu dostupni i zajamčeni svim zemljama regije", rekao je ruski predsjednik.
Rusija, rekao je, oduvijek ima dobre odnose s balkanskim zemljama, a dobre gospodarske i političke veze važne su i za stabilnosti i sigurnost u regiji.
Ruski je predsjednik podsjetio da je Rusija tijekom prošle godine u zemlje jugoistočne i južne Europe izvezla 73 milijarde prostornih metara plina što je, kako je kazao, gotovo polovica cijelog opsega koji Rusija šalje u zemlje EU.
"Rusija kao jedna od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji nafte i plina spremna je učiniti sve moguće za rješenje energetskih problema regije na osnovi ravnoteže interesa i jednakih odgovornosti dobavljača, tranzitnih zemlja kao potrošača energenata", istaknuo je Putin.
Ruski je predsjednik podsjetio da ruske tvrtke već djeluju u zemljama regije, navodeći kao primjer Makedoniju, Bugarsku i Srbiju, a to svoje djelovanje namjeravaju proširiti i na druge zemlje.
Putin je kazao da je Rusija zainteresirana za nastavak pregovora o prodaji plina, za tranzit u regiji, kao i za izgradnju podzemnih skladišta plina u nekim državama.
Predsjednik Mesić je na energetskom summmitu u Ohridu, potkraj travnja, kazao da Hrvatska namjerava izgraditi podzemno skladište plina u Slavoniji, koji bi služio EU i
Ruskoj Federaciji, radi osiguravanja stabilnosti opskrbe plinom.
"Drago mi je da naše partnerstvo danas možemo usporediti s dvosmjernom cestom, na ruskom tržištu već dugo i uspješno radi hrvatska tvrtka Končar koja isporučuje opremu za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije", podsjetio je Putin.
Rusija je, nastavio je, otvorena za raspravu u njezinom mogućem doprinosu u stvaranju regionalnog čvorišta energetskog tranzita, a pri tome će ruske tvrtke poštivati najviše ekološke standarde.
Put prema produbljivanju kontakata u energetici vodi preko jačanja međusobnog povjerenja, a za to su, kako je istaknuo, važni "transparentnost, vladavina prava, nediskriminacija i otvorenost tržišta".
Putinovim govorom završen je prvi dio summita, a nakon radnog ručka sudionici će nastaviti s radom.
Ruski predsjednik će se u večernjim satima u Uredu Predsjednika sastati s domaćinom hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
