Sjeverna Koreja, Kim Jong Un (Foto: AFP)
Sjeverna Koreja, Kim Jong Un (Foto: AFP)

Sjeverna Koreja imat će dovoljno materijala za oko 20 nuklearnih bomba do kraja ove godine, s obzirom na to da je ubrzala obogaćivanje urana i postojeće zalihe plutonija, po novim procjenama stručnjaka za naoružanje.


Sjevernokorejski program može proizvesti do šest nuklearnih bomba na godinu, kažu, iako se to još ne može posve točno utvrditi. Sjeverna Koreja ima obilje rezervi urana i već više od deset godina tajno radi na projektu njegova obogaćivanja do razine potrebne za oružje.

Taj projekt, za koji se vjeruje da je jako proširen, vjerojatno može proizvesti do 150 kilograma visoko obogaćenog urana na godinu, kaže Siegfried Hecker, vodeći stručnjak za sjevernokorejski nuklearni program.

To je dovoljno za oko šest nuklearnih bomba, piše Hecker, koji je obišao glavno sjevernokorejsko nuklearno postrojenje Yongbyon 2010., u izvješću objavljenom u ponedjeljak na portalu 38 North Sveučilišta Johns Hopkins.

Ako se tome dodaju zalihe od oko 32 do 54 kilograma plutonija, Sjeverna Koreja imat će dovoljno fisijskog materijala za oko 20 bomba do kraja 2016., upozorava on.

Južnokorejski ministar obrane Han Min-koo procijenio je ove godine da Sjeverna Koreja ima oko 40 kilograma plutonija.

No Hecker, bivši direktor američkog Nacionalnog laboratorija Los Alamos, gdje se proizvodi nuklearno oružje, smatra da je sjevernokorejski program obogaćivanja urana njihov "novi nuklearni skriveni adut" jer zapadni stručnjaci ne znaju koliko je uznapredovao.

Jeffrey Lewis s Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji rekao je da Sjeverna Koreja ima neograničeni izvor fisijskog materijala, i plutonija iz reaktora u Yongbyonu i visoko obogaćenog urana iz najmanje jedne, a vjerojatno dvije lokacije.

"Glavno ograničenje za taj program ne postoji", rekao je.

Plutonij za oružje mora se izdvojiti iz potrošenog nuklearnog goriva iz reaktora i tada obraditi pa su njegove količine prema tome ograničene. Program obogaćivanja urana jako povećava proizvodnju materijala za oružje.

Za postojanje sjevernokorejskog programa obogaćivanja urana zna se od 2003., kada je SAD objavio dokaze da se razvija uz pomoć Pakistana.

Bivši pakistanski predsjednik Pervez Musharraf napisao je u svojim memoarima da je A. Q. Khan, otac pakistanskog nuklearnog programa, dao 24 centrifuge Sjevernoj Koreji i dio tehničkog znanja negdje 1999.

"Bilo je jasno da je riječ o pakistanskoj vezi, jer je dizajn centrifuga nalikovao pakistanskoj centrifugi P-2", kaže Hecker u izvješću od svibnja.

Hecker piše da je obišao dvokatnicu u kompleksu Yongbyonu u studenome 2010. u kojoj se po tvrdnjama jednog sjevernokorejskog inženjera nalazi 2000 centrifuga i kontrolna soba koju je Hecker ocijenio "iznenađujuće modernom".

Do 2009., Sjeverna Koreja vjerojatno je nabavila tehnologiju da sama proširi program obogaćivanja urana, smatra Joshua Pollack, urednik američkog časopisa Nonproliferation Review.

Sjeverna Koreja nije izravno priznala da obogaćuje uran za oružje, nego da proizvodi gorivo za lakovodni reaktor.

Unatoč međunarodnim sankcijama, Sjeverna Koreja je do sada vjerojatno u velikoj mjeri samostalna u vođenju svojeg nuklearnog programa iako bi mogla imati još problema u proizvodnji nekih materijala i dijelova, smatra Lewis, napominjući da se s vremenom države mogu prilagoditi sankcijama. (Hina)