Istražno povjerenstvo za Agrokor, čije je osnivanje nakon dugih i kompliciranih pregovora jučer konačno izglasano u Saboru, danas bi trebalo održati svoju prvu, pripremnu sjednicu. Do 30. listopada trebalo bi okončati sve tehničke poslove te tada početi s operativnim radom. Donosimo vam kratak pregled turbulentnih zbivanja vezanih uz osnivanje ovog saborskog tijela.
1. Kada je i tko pokrenuo inicijativu za osnutkom istražnog povjerenstva za Agrokor?
Pročitajte i ovo
Nakon što je na snagu stupio Lex Agrokor (7. travnja), Predsjedništvo SDP-a dan kasnije održalo je izvanrednu sjednicu, na kojoj je Davor Bernardić najavio kako će ta stranka tražiti osnivanje istražnog povjerenstva o slučaju Agrokor. "Očito je postojao paralelni sustav financiranja, s kojim su bili upoznati mnogi, a koji je omogućavao radnje koje nisu dopuštene izvan nadzora regulatornih tijela. Želimo istražiti što se sve događalo u Agrokoru. Očito se nešto skriva", upozorio je tom prilikom Bernardić.
Zahtjev za osnivanjem istražnog povjerenstva u saborsku je proceduru SDP uputio 21. travnja.
2. Kakav je bio odgovor vladajućih?
Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika HDZ-a, novinari su neposredno nakon što je objavljena SDP-ova inicijativa upitali bi li pristao na istražno povjerenstvo za Agrokor. Odogovorio je kako se Vlada fokusirala da pomogne dobavljačima te da sustav Agrokora profunkcionira. "Treba odabrati povjerenika, to je u našem fokusu. Ovo su sve sporedne stvari o kojima možemo razgovarati kada se situacija stabilizira", istaknuo je Jandroković.
Branko Bačić, predsjednik Kluba HDZ-a, sredinom srpnja ustvrdio je pak da HDZ i HNS neće podržati osnivanje saborskog povjerenstva za Agrokor. Objavio je to uoči sjednice Sabora na kojoj su zastupnici trebali raspravljati o osnivanju tog tijela. "Mi jesmo da se istraže sve okolnosti oko krize u Agrokoru i da se utvrdi odgovornost, ali držimo da je jedina prava istraga koja se može provesti ona koju provodi DORH", rekao je tada Bačić.
Tomu je prethodio sukob mostovca Slavena Dobrovića, saborskog zastupnika i bivšeg ministra zaštite okoliša i energetike, i Zdravka Marića, ministra financija. Dobrović je, naime, ustvrdio da je Marić krajem prošle godine sugerirao članovima Nadzornog odbora HBOR-a da daju kredit Agrokoru, što je Marić demantirao, a naposljetku je objavljena i audiosnimka, na kojoj se moglo čuti kako Marić ističe da je suzdržan po toj točki i kaže: "Mene nema. Da. mene nema". U HDZ-u su potom zaključili da više nema razloga za osnivanje istražnog povjerenstva jer se pokazalo da Marić nije bio upleten u pogodovanje Agrokoru.
3. Zašto je sve prebačeno za jesen?
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kazao je, nastavno na Bačićeve izjave, kako SDP neće glasovati o ustavnim sucima ne postigne li se u sabornici dogovor o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor, ustvrdivši da se izbor troje ustavnih sudaca može pomaknuti i na deveti mjesec. "Zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor poslali smo u proceduru prije više od dva i pol mjeseca, ne znam što bi promijenilo nešto što se saznalo prije dva dana", kazao je i nazvao tvrdnje iz HDZ-a da će osnivanje povjerenstva omesti istragu DORH-a u Agrokoru "verbalnim akrobacijama kojima se pokušava učiniti naš zahtjev nevjerodostojnim".
Nakon burne rasprave u sabornici predsjedniku Sabora Jandrokoviću nije preostalo drugo nego objaviti kako će glasanje o ustavnim sucima biti odgođeno za jesen, jer je SDP to uvjetovao dogovorom o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Iz istog je razloga za jesen pomaknuto i glasanje o SDP-ovu zahtjevu za osnivanje tog povjerenstva.
4. Kad je došlo do konačnog dogovora?
Krajem rujna objavljeno je kako su se HDZ i SDP ipak dogovorili o osnutku ovog povjerenstva, no prvi pokušaj izglasavanja u Saboru prošao je neslavno –SDP-ovih zastupnika u sabornici je bilo nedovoljno da bi se osnivanje povjerenstva moglo izglasati. Bačić je u Dnevniku Nove TV kazao kako misli da je SDP imao namjeru srušiti izbor ustavnih sudaca. "Ne znam želi li više SDP istražno povjerenstvo. Naime, cijelo ljeto, ako tako mogu reći, vrištali su da HDZ ne želi osnovati istražno povjerenstvo."
Jandroković je potom najavio da je HDZ spreman sam, bez SDP-a, osnovati istražno povjerenstvo za Agrokor budući da im je za to potrebna natpolovična većina zastupnika, za što imaju dovoljno glasova. Nakon toga neslužbeno je objavljeno kako su se HDZ i SDP – dogovorili. Ovog je tjedna, točnije 11. listopada, osnivanje istražnog povjerenstva tako ipak izglasano.
5. Tko su članovi istražnog povjerenstva?
Članovi saborskog povjerenstva za Agrokor su iz HDZ-a Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić, iz redova SDP-a Orsat Miljenić i Gordan Maras, Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Čuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku. Predsjednik je SDP-ov Orsat Miljenić.
6. Kako će izgledati rad povjerenstva i što je sve najavio njegov predsjednik?
Orsat Miljenić za Dnevnik Nove TV pojasnio je kako bi trebao izgledati rad ovog povjerenstva i istaknuo kako će predložiti da se na "klupi za svjedok" prvi nađe Ivica Todorić. "Ono kako ja vidim, Todorić je konstanta, to je firma koju je on stvorio i sve je išlo preko njega i uskog kruga suradnika. Bitna je politika i ljudi koji su omogućavali na neki način, bilo okretanjem glave ili pomaganjem, nastanak jedne firme koja je u nekim segmentima postala veća od države."
Dodao je i kako nema ništa protiv ni da se pred povjerenstvo pozove bivši premijer Zoran Milanović. "Ako bude takav prijedlog, zašto ne. Ako zovemo druge bivše premijere, a mislim da ih trebamo zvati da nam kažu što se u njihovo vrijeme događalo s Agrokorom i je li bilo poveznica između koncerna i Vlade, zašto ne bismo pozvali i Milanovića. Da, i on je na stolu, kao i bivši ministri financija, gospodarstva, ljudi koji su vodili privatizaciju, regulatori poput guvernera i ljudi iz HANFA-e, AZTN-a…"
7. Je li ovo prvo saborsko istražno povjerenstvo koje se bavi Agrokorom?
Nije. Prvo saborsko istražno povjerenstvo osnovano je 1996., zbog afere sa pšenicom iz državnih robnih zaliha. Naime, Hrvatska je te godine morala uvesti brašno, što je skupo platila, i to zato što je Državno ravnateljstvo za robne zalihe odobrilo izvoz pšenice koja je trebala biti za domaće potrebe. U istrazi koju je provelo ovo povjerenstvo ispitan je i Ivica Todorić. Zaključeno je kako je vodstvo Državnog ravnateljstva lažno prikazivalo veće zalihe žita, ne bi li ga mogli prodati ispod cijene privatnim tvrtkama, među kojima je bio i Agrokor.
Podnesene su kaznene prijave protiv niza osoba, ali Ivica Todorić ostao je netaknut.
