Haaški sud koji je svoj rad završio presudom šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne i šokantnim samoubojstvom Slobodana Praljka utemeljen je 1993. godine, a među osnivačima je bila i Hrvatska.

Galerija


Pred sudom je podignuta ukupno 161. optužnica, a osuđeno je 90 osoba. Među njima je 18 Hrvata koji su kažnjeni sa 6 do 25 godina zatvora. Osuđena su i 64-ica Srba i Crnogoraca te 5 Bošnjaka.

Izrečeno je ukupno šest doživotnih kazni i sve su ih dobili Srbi.

Iako je presudom šestorici BiH Hrvata,sud završio s radom, tri procesa: Karadžiću, Mladiću i Šešelju još nisu dovršena. Žalbe će preuzeti Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, kao i ponovljeno suđenje bivšim pripadnicima srbijanske Službe državne sigurnosti - Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Mehanizmu bi trebao biti poslan i mogući zahtjev za revizijom presude Prliću i ostalima.

Godinu dana za zahtjev za revizijom

Obrane optuženih u slučaju Prlić i ostali imaju godinu dana za predaju zahtjeva za revizijom pravomoćne presude.

„To su otprilike pravila koja važe svuda u svijetu. Ako bi se našli novi dokazi koji bi bili oslobađajući, koji bi sami po sebi bili takvog karaktera da bi se morala promijeniti presuda i koji moraju biti novi u odnosu na vrijeme kada se završio žalbeni postupak, takvi dokazi bi jedini mogli pomoći u tom zahtjevu za obnavljanjem postupka", kaže Senka Nožica, odvjetnica Brune Stojića.

1.12.2017.
Haaški sud (Video: Dnevnik.hr)

Dijana Tomašegović-Tomić, odvjetnica Valentina Ćorića kaže kako činjenica da Mehanizam preuzima rad Haškog suda dovoljno govori o kakvom je sudu riječ.

„Ako vi čujete da on sam u presudi kaže da postoji elemenata bitnih za ukidanje presude, za promjenu odluka, ali on to neće napraviti zato jer se Sud ukida i preuzima Mehanizam pa je to sad iz praktičnih razloga nezgodno, to govori jasno o tom kavu mi presudu imamo i da ima realno elemenata za reviziju", kaže odvjetnica.

Prihvaćen samo jedan zahtjev za revizijom

Međutim dosad je prihvaćen samo jedan zahtjev za revizijom presude. Bilo je to u slučaju Veselina Šljivančanina. Pravomoćna presuda od 17 godina zatvora za zločin na Ovčari smanjena mu je na 10 godina. Hrvatska nije stranka u postupku, pa ne može tražiti reviziju, ali može obranama pružiti pomoć.

„Ja se nadam da sve izjave koje idu u tom pravcu, nešto će se učiniti, da su one dovoljno ozbiljne, a ne samo da se na neki način želi umiriti savjest onih koji o tome govore", kaže Senka Nožica.

Proteklih dana te su izjave dolazile s nekoliko službenih adresa.

„Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu. O tome ću sljedećeg tjedna govoriti u sjedištu Ujedinjenih naroda kao osnivaču suda", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Bošnjaković: "Prvo treba detaljno proučiti presudu"

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković poručuje kako prvo treba detaljno proučiti presudu.

„Moramo vidjeti koje su nam pravne mogućnosti, koje su nam političke mogućnosti. Postoje po poslovniku određene mogućnosti ulaganja i revizije, jasno, treba tu vidjeti. Tu su branitelji u prvom redu naših ljudi koji su tamo. Oni to moraju sagledati“, kaže Bošnjaković.

Eventualnu reviziju presude razmatrat će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Ustanovljen je odlukom Vijeća sigurnosti UN-a 2010, kako bi dovršio posao Kaznenih sudova za područje bivše Jugoslaviju i Ruandu.

Ima manji broj sudaca, tužitelja i ostalog osoblja. Predsjednik suda je Theodor Meron. U Hrvatskoj javnosti poznat je kao predsjedavajući žalbenog vijeća koje je generale Gotovinu, Čermaka i Markača oslobodilo krivnje.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr