Frontex je već aktivan u Grčkoj. Operacija Posejdon kojom se nazire kopnena i morska granica između Grčke i Turske počela je 2006. Ukupno u njoj sudjeluje 16 zemalja Europske unije, Albanija i Ukrajina. Hrvatska se operaciji pridružila 2012. Prošli mjesec u Grčku je poslan policijski brod i 27 pripadnika pomorske policije.
Pročitajte i ovo
Hrvatska ratnim brodom Andrija Mohorovičić također sudjeluje u Frontexovoj operaciji Triton pod vodstvom Italije. Njom se nadzire Mediteran između Libije i Italije. U operaciji dragovoljno sudjeluje 15 zemalja. Svoj doprinos daju i dvije zemlje koje nisu članice Europske unije. Proračun ove operacije iznosi 120 milijuna eura za 2015. i 2016. godinu.
Na granicu Hrvatske i Srbije dolazi Frontex, europska agencija za granice
Frontex je s radom počeo prije 10 godina. Sjedište ima u Poljskoj i prva je agencija sa sjedištem u jednoj od istočnoeuropskih zemalja. Ima tek nešto više od 340 zaposlenih i proračun od oko 140 milijuna eura. Operacije na terenu provodi u suradnji i dragovoljnim doprinosom zemalja članica Europske unije, pa čak i nekih nečlanica.
Prema dogovoru europskih čelnika na samitu prije nekoliko tjedana, uloga Frontexa u zaštiti i nadzoru vanjskih europskih granica trebala bi biti pojačana. Sve je u Dnevniku Nove TV reporterki Barbari Štrbac, na terenu objasnio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Kada bi pripadnici Frontexa mogli doći u blizinu hrvatske granice, gdje će doći i što će raditi?
Ranko Ostojić: 'Mi smo već pripremili naše pismo koje bi išlo od strane Ravnateljstva policije prema Frontexu. To će biti maksimalno između 20 i 30 policijskih službenika koji bi u smjeni od pet i šest nadzirali, odnosno bili promatrači registracijskog procesa i svega oko prihvata izbjeglica u Šidu. Znači, ne na hrvatskoj-srpskoj granici već u Šidu. Imamo jako dobro iskustvo s njima do sada i u Krasovićima i u ovom trenutku na Bajakovu. Ljudi iz Frontexa rade svoj stručni dio posla i velika su pomoć u našem zajedničkom djelovanju jer hrvatski policajci isto tako idu u misije u druge zemlje.'
Hoće li samo nadzirati? Jesu li naoružani? Tko ima zadnju riječ u odlukama? Oni ili srbijanska policija?
Ranko Ostojić: 'Radi se o tome da mi prije svega moramo napraviti protokol sa srpskom policijom i to će biti vrlo brzo napravljeno. Znači, dogovor koji je napravljen između ministara, da bude pretočen u djelo i drugi dio je nacionalni koordinator uvijek, iz Ravnateljstva policije, dolazi osoba koja je časnik za vezu s Frontexovim ljudima. Zajednički rad, koordinacija i u ovom procesu koji se mora odvijati na kompletnoj ruti koja ide do Njemačke od Grčke. Njihov je zadatak da ne samo u Hrvatskoj nego na svim točkama odrađuju isti posao, a to je da kontroliraju da li taj proces ide onako kako je to po pravilima Europske unije i Frontexa.'
Trebamo još smještajnih kapacitetima, je li Hrvatska spremna i koje će još zemlje morati pojačatii svoje kapacitete?
Ranko Ostojić: Sve zemlje su se obvezale da će pojačati kapacitete. To se zove privremeno utočište, osim Grčke koja mora odraditi 'hot spotove' i jedini 'hot spotove' bi trebali biti u Grčkoj, a na balkanskoj ruti koja se proteže do Njemačke, svaka zemlja bi morala povećati kapacitete. Hrvatska to neće morati učiniti jer smo to već napravili. Naime, naša situacija je bila takva da smo se pripremili za zimu i u Slavonskom Brodu 2. studenog očekujemo prihvat prvih ljudi koji bi umjesto u Opatovac stigli u Slavonski Brod. I bili tranzitirani naravno, nakon privremenog smještaja. U samoj izjavi čelnika stoji da se radi o privremenom utočištu, odnosno mjestu na kojem dobivaju skrb. Ta situaciju koju mi u ovom trenutku možemo bez ikakvog problema odraditi kako u Opatovcu tako i u u Slavonskom Brodu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
