Osim što je većina pritužbi koje je dobilo Ministarstvo zdravstva od udruge ''Roda'', bilo anonimno, mnoge nisu sadržavale ni naziv ustanove na kou se žale.
Pročitajte i ovo
KB Sv. Duh i KBC Sestre milosrdnice
Stigao nalaz zdravstvene inspekcije u slučaju Mirele Čavajde: "Utvrđeni su proceduralni propusti". Pogledajte što je poručila putem odvjetnice
SLUČAJ MIRELE ČAVAJDE
Nakon novog Beroševa poteza: "Slanje inspekcija u bolnice je potez kada se ne zna što napraviti"
''Udruga ''Roda' prikupila je u okviru akcije 401 pritužbu pacijentica na postupke u zdravstvenim ustanovama koje je uručila Ministarstvu zdravstva. Budući da je 400 pritužbi bilo anonimno, a mnoge ne sadrže niti vrijeme događaja niti naziv zdravstvene ustanove, po njima nije mogao biti izvršen ciljani inspekcijski nadzor. Po jednoj potpisanoj pritužbi Ministarstvo zdravstva provelo je postupak po zakonskoj regulativi.
Ministar zdravstva imenovao je Radnu skupinu koja je, unatoč anonimnosti, provela analizu svih pojedinačnih pritužbi. Pritužbe se uglavnom odnose na nezadovoljstvo pacijentica obezboljenjem tijekom provedenih zahvata i postupaka, nedostatkom ili neprimjerenom komunikacijom, te neprofesionalnim postupanjem. 401 pritužba u razdoblju od preko 15 godina (najstarija pritužba datira još iz 1983. godine) predstavlja relativno malen broj, no Ministarstvo zdravstva smatra da je i jedna jedina pritužba previše.
Budući da detaljnija analiza kao i pojedinačno postupanje nije bilo moguće zbog anonimnosti pritužbi, zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva započela je odmah obavljanje nadzora u sedam kliničkih bolničkih ustanova na području čitave Hrvatske.
U inspekcijski nadzor bili su uključeni uži specijalisti ginekologije i opstetricije, a nadzorom je bila obuhvaćena zakonitost i stručnost rada. U dijelu nadzora nad stručnim radom primarno je nadzirana dostupnost različitih oblika obezboljivanja pri porođaju te invazivnim postupcima u ginekologiji i porodništvu.
Nadzor je obuhvatio i ustroj i kadrovsku strukturu klinika za ginekologiju i anesteziologiju s posebnim naglaskom na cjelodnevnu dostupnost anesteziološke službe.
Dodatna pozornost obraćena je i na broj zaprimljenih pohvala i pritužbi za razdoblje 2017. i 2018. kroz bolničke jedinice za kvalitetu, te način postupanja s istima.
Na temelju preliminarne analize utvrđeno je da postoje određene razlike u organizaciji anesteziološke službe kao i vrste obezboljenja u prije navedenim postupcima. Radna skupina smatra da svaka pacijentica ima pravo na primjerenu anesteziju/analgeziju u skladu s medicinskom indikacijom'', stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.
Inspekcija u Splitu
Ako je bilo slučajeva koji su zdravstveno neprihvatljivi, Ministarstvo zbog njih izražava žaljenje. Nezadovoljne pacijentice pozivaju da prikupe što više podataka i da ih dostave zdravstvenim ustanovama u kojima su imale problem.
''Nastavno na medijski popraćen slučaj pacijentice I.N.L., zdravstvena inspekcija u koordinaciji s predstavnicima struke obavila je nadzor u KBC-u Split. Utvrđeno je kako se u KBC-u Split u hitnoj službi, među ostalim i većina zahvata evakuacije materišta provodi u lokalnoj anesteziji, te se na osnovi stanja pacijentica, tijekom zahvata, u komunikaciji s pacijenticom, primjenjuju i druge dodatne metode, ako lokalna anestezija nije dovela do dostatnog obezboljenja. Tijekom operacijskih zahvata, u cilju sprečavanja ozljeda koje mogu nastati nekontroliranim pomacima, provodi se rutinska fiksacija nogu pacijentice. Vjerojatno manjkava komunikacija rezultira nerazumijevanjem od strane pacijentica same izvedbe zahvata, te primijenjene metode obezboljenja. Detalje o zdravstvenim postupcima u slučaju pojedinačnih pacijenata, zbog odredbi o zaštiti osobnih podataka i prava pacijenata, Ministarstvo zdravstva ne smije iznositi, bez obzira što su razni podaci ranije bili objavljeni u medijima.
Što se tiče raznih navoda o neprimjerenoj komunikaciji ili neprofesionalnom ponašanju iznesenim u anonimnim pritužbama prikupljenim u akciji 'Prekinimo šutnju', zbog anonimnosti pritužbi nema mogućnosti utvrđivanja činjeničnog stanja. Međutim, ukoliko je takvih slučajeva bilo, Ministarstvo zdravstva smatra to neprihvatljivim, osuđuje to i zbog njih izražava žaljenje.
Također se poziva sve pacijentice koje imaju pritužbe na funkcioniranje zdravstvene zaštite žena da bilo kakvo nezadovoljstvo odmah prijave izravno upravama zdravstvenih ustanova, navodeći pritom što veći broj relevantnih podataka u cilju utvrđivanja stanja, tako da zdravstvene ustanove o kojima se radi mogu odmah provesti zakonom definirane postupke'', piše u priopćenju.
Psihofizička priprema da će zahvat boljeti
Na kraju predlažu sljedeće mjere za unapređenje zdravstvene zaštite žena, kojeg je donijela Radna skupina za analizu pritužbi prikupljenih u akciji 'Prekinimo šutnju', a nakon obavljenih inspekcijskih nadzora u kliničkim zdravstvenim ustanovama:
- Na svim razinama zdravstvene zaštite žena potrebno je unaprijediti komunikaciju. Obveza je zdravstvenih ustanova u kojima se provodi zdravstvena zaštita žena osigurati formalnu teorijsku i praktičnu edukaciju iz komunikacijskih vještina za djelatnike na svim nivoima, a obveza svih je da istu edukaciju pohađaju.
- Svaka žena ima pravo na adekvatnu analgeziju i anesteziju. Dužnost je zdravstvenih djelatnika svakoj ženi objasniti mogućnosti različitih vrsta analgezije i anestezije kao i njihove indikacije i kontraindikacije za zahvat koji se planira učiniti, sa svim prednostima i rizicima. Svaka žena i ordinirajući liječnik moraju potpisati informirani pristanak za prihvaćene postupke - indicirani zahvat i vrstu analgezije/anestezije. Radna skupina predlaže da postupnike za primjenu različitih vrsta analgezije i anestezije za pojedine zahvate izrade stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora.
- Radna skupina predlaže nultu stopu tolerancije za neprimjereno i/ili neprofesionalno ponašanje. Kako bi bilo moguće adekvatno postupanje po toj osnovi preporuka je radne skupine svima koji su bili izloženi takvom ponašanju da isto odmah prijave zdravstvenim ustanovama kako bi se proveli zakonom definirani postupci navodeći pri tome što veći broj relevantnih podataka.
- Način vođenja medicinske dokumentacije mora biti dodatno ujednačen na nacionalnom nivou.
''Ovaj slučaj je krenuo u skroz krivome smjeru. Uopće ne bi trebalo biti pitanje je li pacijentica dobila anesteziju i koju vrstu anestezije ili nije, jer ona nije bila psihofizički pripremljena da će je zahvat boljeti. Znači nedostajalo je komunikacije i prekršeno je pravo na informaciju'', rekla je Jasna Karačić, iz udruge za promicanje prava pacijenata.