U utorak će u cijeloj Hrvatskoj biti sunčano i jako vruće – temperature će se kretati između 32 i 38 °C.


Već jutros u 6 sati u Dubrovniku je izmjeren 31 stupanj, objavio je Meteo-info.  

Vezani članci Snažno nevrijeme pogodilo Zagreb Nakon Jadrana, snažno nevrijeme i jaka tuča pogodili Zagreb. Doznajte kad stiže smirivanje vremena Kiša u Zagrebu - 2 Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja tjedna? Meteorolozi nemaju dobre vijesti za one koji su vikend htjeli provesti u prirodi

A tako će biti i tijekom cijelog dana u većem dijelu Hrvatske – sunce i vrućina već od ranih jutarnjih sati. U kopnenim će dijelovima puhati slab jugoistočni vjetar, a na Jadranu u popodnevnim satima mjestimice i umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar.

Najviša dnevna temperatura u Slavoniji će biti između 33 i 37 stupnjeva, u Istri od 31 do 34 stupnja, na zapadu zemlje između 31 i 35 stupnjeva,  a u Dalmaciji i do 40.

Za utorak je za područje cijele Hrvatske na snazi narančasti alarm zbog velikih vrućina. A osvježenje neće stići ni idućih dana. Već u srijedu bit će još toplije – upalio se crveni alarm za područje Splita, Gospića, Karlovca i Rijeke. Tek u četvrtak, i to u gorskim predjelima, postoje male šanse za poneki lokalni pljusak.

Preporuke za zaštitu od vrućina HZJZ-a

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Neke od preporuka su:

- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla

- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda.      

- Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.). Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

- Jedite češće male i što tekučije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. "smoothie" ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

- nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

Još preporuka možete pogledati OVDJE.