Podnoseći županijskim vijećnicima izvješće o stanju na stradalom području, načelnik Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje i zamjenik župana Zdravko Kelić kazao je kako su najveće štete prouzročene na objektima, kojih je poplavljeno više od 7500, a šteta samo na njima pocijenjena je na 1,2 milijarde kuna.
Nakon pucanja nasipa kod Rajevog Sela i Račinovaca 17. svibnja, Sava je u poptunosti poplavila ta dva sela te susjednu Gunju i Đuriće, a djelomice Posavske Podgajce i Strošince.
"Od prvog trena naš je najvažniji prioritet bio i ostao zaštita osoba i imovine", kazao je Kelić podsjetivši kako su u poplavi smrtno stradale dvije osobe. Njima u počast, sjednica Županijske skupštine stoga je započela minutom šutnje.
Za dva tjedna počinje obnova kuća u županjskoj Posavini
Govoreći o aktivnostima stožera, kazao je kako je vodostaj rijeke Save u danima prije probijanja nasipa rastao i dva metra u dvadeset i četiri sata, da bi se zaustavio na visini od 1194 centimetra, što je za 127 centimetara više od ikada izmjerenog maksimuma vodostaja Save kod Županje. Visoki vodostaj Save izravno je ugrozio grad Županju i šest posavskih općina s ukupno oko 35.000 stanovnika, naveo je Kelić ustvrdivši kako bi gotovo cijelo to područje bilo pod vodom da nije donijeta odluka da se savske vode, nakon što je pukao nasip, ciljano usmjere prema šumama u Spačvanskom bazenu, čiji dio je još pod vodom, iako je prošlo više od mjesec dana.
S poplavljenog i ugroženog područja evakuirano je oko 13.000 ljudi, koji su u manjem broju organizirano smještene, a naviše ih je kod kod rodbine i prijatelja. S poplavljenih područja uklonjeno je oko 10.000 odnosno 250 tona lešina uginulih životinja od kojih je oko 100 tona zakopano u jamu između Posavskih Podgajaca i Drenovaca.
Kelić je izrazio zadovoljstvo što, unatoč opasnosti, na poplavljenim područjima nije došlo do epeidemija. Zahvalio je svima koji su sudjelovali i pomagali u obrani od poplava te pomoći ugroženim i stradalim područjima. Također je naveo kako se pod vodom našlo i oko 8000 hektara poljoprivrednih površina te da su savske vode nanijele oko milijardu prostornih metara mulja. Iza poplave na stradalom području ostalo je, prema procjenama, između 80.000 i 100.000 prostornih metara otpada od čega je oko 60.000 prostornih metara otpada već odvezeno na deponije.
"Sada želimo da se ljudi što prije vrate svojim kućama, to je naš konačni cilj. Život se u poplavljena područja mora što prije vratiti, a djeca na jesen krenuti u školu", poručio je najavivši kako, nakon što je s radom prestao Državni stožer za zaštitiu i spašavanje, s aktivnostima polagano prestaje i županijski stožer a sve buduće aktivnosti na stradalom području koordinirat će županijski uredi i općinske vlasti stradalih općina.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
