Žestoke kritike hrvatskih dužnosnika i kulturnih ustanova izazvao je srbijanski Zakon o kulturnom nasljeđu po kojoj izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi.
"Otimanje hrvatske kulturne baštine nije niti u skladu s europskim vrijednostima i s perspektivom za koju se Srbija opredijelila i zasigurno će imati određene konsekvence kada se budu otvorila određena poglavlja koja su s time u vezi ključna, poput obrazovanja", izjavio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman novinarima u petak u Puli.
Dodao je da je zbog toga hrvatski veleposlanik u Beogradu prosvjedovao kod srbijanske vlasti.
Po ministrovim riječima, prisvajanje tuđe kulturne baštine je skandalozno, ali se očito uklapa u hegemonističku politiku širenja tzv. srpskog sveta.
"To je nama u 21. stoljeću nerazumljivo i neprihvatljivo i to vrlo oštro osuđujemo", istaknuo je Grlić Radman.
U Srbiji je 23. prosinca 2021. izglasan Zakon o kulturnom nasljeđu kojim su u staru i rijetku bibliotečnu građu svrstana i izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju "i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom".
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Radman je u Puli zajedno s grčkim ministrom vanjskih poslova Nikosom Dendiasom sudjelovao na raspravi u okviru Konferencije o budućnosti Europe pod nazivom "Pripremajući se za sutrašnjicu: Globalni i regionalni angažman Europske unije, sigurnosni i obrambeni aspekti".
Učenik pitao ministra je li ga sram zbog izjave da svi koji žive u Hrvatskoj trebaju biti sretni usprkos iseljavanju
Na konferenciji je putem videolinka učenik četvrtog razreda pulske gimnazije ministru čestitao na 4. mjestu u Indexovoj anketi za najgoreg ministra godine.
Upitao je je li ga sram zbog izjave da svi koji žive u Hrvatskoj trebaju biti sretni usprkos velikom iseljavanju i lošoj ekonomskoj situaciji, te dodao kako se nada da će on postaviti kamen temeljac kapelice u Betlehemu i da novi fiksni telefoni dobro služe svrsi, referirajući se na kupnju 571 fiksnog telefona za Ministarstvo vanjskih poslova u iznosu od više od 900 tisuća kuna.
Grlić Radman je odgovorio da je tehnološka nadogradnja komunikacije nužnost u jednom tijelu državne uprave i da je to tehnološko pitanje, a da crkvica u Betlehemu nadilazi samo religioznu dimenziju i čini Hrvatsku vidljivijom, navodi N1.
Grlić Radman je odgovorio i da Hrvatska ima dovoljno potencijala, mogućnosti za zasnivanje radnih mjesta, kvalitetan život, istaknuvši da se mogu prepoznati pozitivni (ekonomski) trendovi.
