SDSS: 'Stradalim Srbima status žrtava Domovinskog rata'

Potpredsjednik stranke Milorad Pupovac je, na konferenciji za
novinare u Saboru, podsjetio da je pitanje civilnih žrtava rata
riješeno kroz tri zakona - o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,
o odgovornosti za štetu nastalu usljed terorističkih akata i javnih demonstracija, te o odgovornosti RH za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata.

Pročitajte i ovo tužne scene Potresni prizori u BiH, ceste uništene, sela odsječena: "Bili smo u kući kad se srušila, majku traže..." Težak prizor iz Jablanice Jasmin i Irmela čvrsto su se zagrlili i umrli pod ruševinama: "Prizor je potresao sve..."

Ocijenio je, međutim, da ti zakoni ne pružaju pravnu zaštitu i
građanima srpske nacionalnosti koji su stradali na područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti, te da ne jamče učinkovit sudski postupak i pravično obeštećenje građana koji su ostali bez članova obitelji.

- Klub SDSS-a smatra da je neophodno ukloniti zakonske nedosljednosti, kako bi i ova kategorija civilnih žrtava bila legalizirana u svom statusu, ali i u pijetetu, rekao je Pupovac.

Ustvrdio je da je riječ o jedinoj kategoriji ratnih stradalnika iz
Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata čija prava nisu riješena i kojima nije priznat status žrtve, upozorivši da Srbi nisu ni na zajedničkom popisu zatočenih i nestalih s drugim građanima, nego da je riječ o "dva popisa, spojena klamericom".

- Ako su po zakonu izjednačena prava partizana i ustaša, ne vidim razloga da se to ne može učiniti i s civilima iz ovog rata, rekao je Pupovac, a na izravno pitanje znači li to da SDSS traži trajnu naknadu za stradalnike srpske nacionalnosti, odgovorio je - Nismo tu zbog novca, nego zbog pijeteta.

Njegov stranački kolega Ratko Gajica upozorio je, međutim da su stradanja drugih ratnih žrtava pravno pokrivena zakonima o pravima hrvatskih branitelja i invalida rata, koji imaju pravo na trajnu naknadu.

- I ovdje je riječ o nedužnim žrtvama, ali one su upućene na Zakon o naknadi štete, upozorio je Gajica, ocijenivši da je riječ o 'pravno nedopustivoj i sramotnoj diskriminaciji'.

Na pitanje zašto nisu predložili zakonske izmjene kako bi otklonili diskriminaciju, Pupovac je odgovorio kako SDSS-u 2002., kad se donosio zakon, nije bilo do kraja jasno kakva bi sudska praksa iz njega mogla proizaći.

Dodao je i kako tada "dio javnosti nije bio ni približno spreman za ovakvu vrstu javnog govora o ovoj tematici".

U SDSS-u ističu da je riječ o nemalom broju osoba, a koliki su točno razmjeri tragedije utvrdit će, kažu, u suradnji s Hrvatskim crvenim križom i Uredom za zatočene i nestale.

Na SDSS-ovoj konferenciji bilo je i pet žena iz Novske, Siska,
Virovitice, Vukovara i Zagreba, koje su početkom rata izgubile članove obitelji, koje su sudskim putem tražile obeštećenje, ali su naišle na nerazumijevanje institucija.