Srpsko narodno vijeće predstavilo je u utorak Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za prošlu godinu.


SNV je u utorak predstavio redoviti Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu.

Vezani članci Delegacija SNV-a položila vijence u Vukovar Pupovac se ispričao zbog zavrzlame oko Milasova dolaska: "On je žrtva nesporazuma, ja sam pogriješio" Slika nije dostupna Iz Srpskog narodnog vijeća upozoravaju na erupciju govora mržnje u Hrvatskoj

Uz autora Tihomira Ponoša i predsjednika SNV-a Milorada Pupovca na predstavljanju je govorio i docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.

Maršavelski je na početku kazao da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo. ''Imamo prekršaje u Zakonu o remećenju javnog reda i mira koji je dosta problematičan i u kojem su kazne propisane u markama. Postoje drugi zakoni kojima se govor mržnje sankcionira na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nekad se kažnjava samo po Zakonu o kršenju i remećenju javnog reda i mira pa je to raznolika praksa'', pojasnio je.

Dodao je da je ''trenutačna politička klima pozitivna'', što je pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje.

''Postoji put pomirenja jer to je jedini način da se iskorijeni mržnja'', poručio je Maršalevski.

Pupovac: Ovdje patriotizam znači mrziti

I Milorad Pupovac komentirao je zakonodavni okvir za sankcioniranje govora mržnje. ''Problem je što se odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno mijenjaju. Ujednačena sudska praksa problem je jer jedan sud osuđuje uzvik ''Za dom spremni'', a drugi ne'', kaže i dodaje da se tako ''Hrvatsku na neki način drži za taoca''.

Pupovac kaže da drugi problem leži i u Kaznenom zakonu koji predviđa kazne za vrijeđanje žrtava holokausta. ''Osim toga da će se optužene kazniti s do tri godine zatvora, nema nikakve druge specifikacije. Kod nas je normalizirano stanje negativizma prema narodima koji su stradali kao žrtve u Drugom svjetskom ratu'', smatra.

''Kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštivati Ustav koji svima jamči jednakost'', zaključio je.

Pita se kako je moguće da se u školi pojavi materijal koji navodi da je Ante Starčević Srbe nazivao pasminom. ''Pasmina se koristi za životinje. To je klasičan primjer govora mržnje u povijesti. Odgoj je u toleranciji, a ne u predrasudama'', poručuje Pupovac. 

Spomenuo i Milanovića

Kada je riječ o govoru mržnje prema Srbima i kršenju Ustava, Pupovac je odgovorio novinarima koji su ga pitali misli li u tom kontekstu na predsjednika Republike Zorana Milanovića.

''Ja sam kategorizirao tri vrste govora - jezična nekultura, jezična netolerancija i govor mržnje. Gdje točno spada njegov govor, to bi trebali analizirati. Ali je točno da spada u jedno od ova tri. Posebno je zabrinjavajuće da javne osobe sve češće govore vrlo privatnim jezikom. Ono što je dopušteno u komentarima na forumima, gdje se često govori privatnim jezikom, a jedan od oblika privatnih jezika jest govor mržnje i govor netolerancije'', kaže.

Dodao je da ulazimo u vrijeme u kojemu se sve u društvu komentira govorom mržnje. ''Kada predsjednik Republike počne govoriti tim jezikom (privatnim jezikom, op.a.), onda to postaje problem. Kada bilo tko u Saboru počne govoriti privatnim jezikom, to je problem'', govori Pupovac.

Tihomir Ponoš objasnio je da se ovom biltenu o govoru mržnje Milanović spominje za 2020. godinu, i to - u pozitivnom smislu, odnosno kada se govori o njegovoj regulaciji zakonskog okvira za uzvik ''Za dom spremni''. 

Ponoš je istaknuo i da posebno brine nasilje u Vukovaru koje se na tom području bilježi tijekom cijele godine, a podsjetio je i na navijačke sukobe. ''Takvi sukobi često završavaju na etničkoj pripadnosti. Zabilježeni su i napadi na djecu'', rekao je. Dodao je da su govoru mržnje često izloženi i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj.