Pročitajte i ovo
Vrlo ekspeditivni državni aparat kada je o većini građana i njihovim neplaćenim računima riječ, u slučaju obitelji Todorić već desetljećima nije ni pokušao naplatiti korištenje čitavog otoka.
A kada smo pokušali provjeriti tko je sve to dopuštao počelo je prebacivanje odgovornosti. Od početka ove zavrzlame promijenilo se deset Vlada, a sve, još stoji. Maleni otok postao je prvorazredni problem.
Kronologija događaja
Ministarstvo obrane 1995. godine, temeljem tadašnjeg ovlaštenja, sklopilo je s Općinom Primošten Ugovor kojim je na 30 godina bez naknade Općini Primošten ustupljena na korištenje vojarna ''Smokvica''.
Kompleks vojarne dan je na korištenje bez prava građenja, uz obvezu da korisnik nekretnina može istu davati u zakup sukladno važećim propisima, ali samo po prethodnoj suglasnosti Ministarstva obrane.
Do dan danas otok nije vraćen. Već je promijenio korisnika. Ivica Todorić kupio je Grafoplast i na taj način došao do otoka. Iako se za otok nije plaćala ni koncesija ni zakup zemljišta, pristup otoku godinama drugim korisnicima nije bio dopušten. Građenje, adaptacija ili bilo koja promjena namjene objekata nije se smjela izvršiti bez znanja i suglasnosti vlasnika, te izrade potrebne prostorno-planske i tehničke dokumentacije, ishođenja svih dozvola u skladu sa zakonskom regulativom.
Osim s načelnim planovima o budućoj namjeni nekretnine, Ministarstvo obrane nije bilo upoznato s detaljnim planovima adaptacije ili bilo kakvog građenja.
Nakon što je 1999. godine tadašnje ministarstvo nadležno za pomorstvo obavijestilo Ministarstvo obrane o događanjima na otoku, nezakonitom korištenju pomorskog dobra i izvođenju građevinskih radova, zatražen je od Općine Rogoznica raskid Ugovora i povrat nekretnine.
Nakon toga, s obzirom na to da se Općina oglušila na zahtjev Ministarstva, pokrenut je protiv Općine Rogoznica i korisnika sudski spor koji je u ime RH vodilo Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku. Navedeni sudski spor je okončan 2010. godine, Ministarstvo obrane nije ušlo u posjed te je Republika Hrvatska putem Općinskom državnog odvjetništva u Šibeniku pokrenula ovršni postupak u ovom predmetu, a daljnje pregovore je vodilo Ministarstvo državne imovine.
Je li se do posjeda otoka moglo i ranije, ili je tek padom Todorićeva carstva sazrio trenutak za to vjerojatno nikada nećemo doznati. Država je mogla na ime zakupa otoka i koncesije na pomorsko dobro uzeti više od 230 milijuna kuna.
