Pravna borba banaka i 125 tisuća dužnika u švicarskim francima ulazi u veliko finale. Dužnike je razveselila odluka Vrhovnog suda da su banke povrijedile njihova prava nepoštenim ugovornim odredbama. Iz Udruge Franak pozivaju na pojedinačne tužbe, a banke upozoravaju da se Vrhovni sud o individualnim parnicama nije izjasnio.

Galerija


Kredit u francima za automobil Anita je otplatila, a potom i tužila banku jer joj se kamata mijenjala. "Ja sam na jedan sasvim nesvjestan način imala štednju jer mi se po završetku cijelog tog procesa zajedno sa svim sudskim troškovima, zateznim kamatama i tom kamatom od 3500 kuna na moj račun isplatilo oko 11 tisuća kuna“, otkriva Anita Perkov Kalebota.

Vezani članci Udruga Franak (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Udruga Franak: Hitno pronađite odvjetnike za zastupanje, tužiti možete najkasnije do 13. lipnja! Slika nije dostupna Ministarstvo financija: Aneksi ugovora o konverziji švicarca u euro su protuzakoniti

Nije htjela riskirati i s tužbom za valutnu klauzulu, no odluka Vrhovnog suda, uvjerena je, otvara joj vrata i za to. "Očekujem da bi mi banka mogla vratiti možda čak do 15 tisuća kuna, što je na onih 11, eto za moj kredit od 10 tisuća eura reklo bi se negdje 20 do 25 tisuća kuna“, smatra.

Jasna je konvertirala svoj stambeni kredit, tužbom za valutu i kamatu traži preplaćenih 150 tisuća kuna. "Nismo bili sigurni u to kako će se riješiti pitanje valute. Nakon što se sve ovo sada riješi, planiramo tužiti ili preinačiti, već kako to bude išlo u praksi“, napomenula je Jasna Čekada, korisnica kredita.

U udruzi Franak još čekaju odluke suda o ništetnosti ugovora kredita s bankama, ali i kako će oni s konverzijama do preplaćenog novca, no, ne dvoje. "Pobijedili smo i sad 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo, očekujem da do lipnja 2023. godine bude ukupno preko 100 tisuća tužbi“, poručuje Goran Aleksić.

Odvjetnica koja je podigla kolektivnu tužbu kaže - svaka parnica nosi rizik. "Hoće li tu sad biti mudrosti s jedne i s druge strane da se riješi to kroz neke nagodbe ili će se to prebaciti opet na leđa potrošača da idu pojedinačne parnice, to ćemo još vidjeti", napominje Nicole Kwiatkowski.

Ustavne tužbe i zaštita prava

Da neće pristajati na nagodbe te da se presuda Vrhovnog suda ne odnosi na one s konvertiranim kreditima u eure stav je RBA.

"Odluku Vrhovnog suda ćemo svakako osporavati putem ustavne tužbe. Dodatno, RBA će razmotriti te iskoristiti sve pravne lijekove koji su joj na raspolaganju kako bi ovu odluku osporila i na razini institucija Europske unije", navodi se u odgovoru RBA.

S tim se slažu i u Erste banci. Upit smo poslali i drugim bankama koje su davale kredite. Iz Zabe i Sberbanka nisu odgovorili. U OTP banci su bez komentara, iz Addika i PBZ-a pak poručuju da se pripremaju za zaštitu svojih prava.

Banke ne pristaju na nagodbe: "Puno je nerazjašnjenih stvari"

Glavni pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko odgovorio je na pitanje kojim argumentima će banke ići protiv tužbi dužnika.

"U ovom trenutku logično je da će banke produžiti zaštitu svojih interesa prema Ustavnom sudu. Ustavni sud će prvi put doći u situaciju da čuje argumente banaka, međutim držim da je to manje važno. Možda je važnije vidjeti što će se dogoditi s individualnim sporovima.

100.000 je nešto što mi nismo do sada vidjeli u hrvatskom pravosuđu. Jedino objektivno je vidjeti iskustvo koje smo imali s promjenjivom kamatnom stopom", rekao je Ljubenko te dodao kako ne očekuje da građani iskoriste svoje pravo iz tužbe.

"Mislim da ih neće biti toliko. S promjenjivom kamatnom stopom smo vidjeli da više od 3/4 korisnika kredita nije iskoristilo pravo iz kolektivne tužbe."

Napominje da niti jedna banka ne razmišlja o nagodbi. "Bankama je pokazatelj i ovo što se do sada događalo. Presuda Vrhovnog suda otvorila je i neka pitanja, poput onog što će se događati s konvertiranim kreditima. Obje strane imaju pitanja oko zastare. Puno je tu nerazjašnjenih stvari da bi se išlo na siguran način u bilo kakvo rješavanje", ističe.

"Dok god imamo nerazjašnjena pitanja, legitimno je da svaka strana očekuje da su njeni stavovi pravilni. Banke se služe svojim pravnim sredstvima, dužnici se služe svojim pravnim sredstvima", naglašava Ljubenko.

Dogodilo se to i da jedna agencija za naplatu potraživanja otkupljuje potraživanja dužnika, plati im pa će sami u tužbe. Odgovorili su nam da imaju desetke predmeta.

"Čini mi se da je to neželjena pojava iz kolektivnog spora. Cilj kolektivnog spora nije bio da dođe do ovoga. Teško je za sada taj fenomen procjenjivati, no kolektivni ugovor to nije imao za cilj", zaključno je rekao odvjetnik Ljubenko.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr