Nastavnička grupa Školska zbornica upozorila je, pozivajući se na znanstveno istraživanje koje prvi put uvodi indeks cijenjenosti učitelja, da je "stvarni" materijalni status učitelja u Hrvatskoj drastično pao dok je učiteljska plaća znatno ispod državnog prosjeka.
Temeljeno na podacima MZOM-a i DZS-a, istraživanje pokazuje da je indeks cijenjenosti učitelja s razina iznad 1,00 početkom tisućljeća pao na povijesni minimum od 0,91 u 2024. godini, što drugim riječima znači, kako navode, da je učiteljska plaća danas gotovo 10 posto niža od državnog prosjeka.
Istraživanje "Indeks cijenjenosti učitelja: komparativna analiza relativnih plaća i percepcije javnosti u RH" prema objašnjenju autora isključuje privid o kontinuiranom rastu učiteljskih plaća i uspoređuje plaću učitelja s 10 godina staža, bez napredovanja s prosječnom neto plaćom u državi.
Dodatno anketno istraživanje na preko 2400 ispitanika pokazalo je i da građani koji ne podržavaju štrajkove i općenito su kritični prema učiteljima, smatraju da bi indeks cijenjenosti učitelja trebao iznositi 1,30, odnosno da bi im plaća trebala biti 30 posto viša od državnog prosjeka.
Pokazalo se, uz to, da ne postoji statistički značajna razlika u očekivanjima između samih učitelja i opće javnosti te se svi slažu da je trenutni status učitelja neodrživ, naveli su autori rada Marko Šolić i Mirena Maljković, koji su istraživanje proveli uz podršku članova i administracije nastavničke grupe Školska zbornica,.
Upozorili su da takav pad relativne vrijednosti plaće izravno vodi u negativnu selekciju kadra te pitaju tko će, ako se trend ne preokrene, u budućnosti educirati našu djecu s obzirom na to da najkvalitetniji kadrovi, osobito u STEM područjima već sada masovno zaobilaze rad u školi.
Selektivnim prikazivanjem brojki maskira se zanemarivanje obrazovanja
"Ovi podaci demistificiraju nedavne narative o povijesno najvećim povećanjima primanja u javnom sektoru. Iako su nominalni iznosi na računima rasli, stvarna kupovna moć i društveni status učitelja u odnosu na prosječnog zaposlenika u Hrvatskoj zapravo su ozbiljno nazadovali”, poručili su autori.
Smatraju da se selektivnim prikazivanjem brojki maskira sustavno zanemarivanje temelja svakog društva - odgoja i obrazovanja. "Naš cilj nije bio baviti se pukim sindikalnim zahtjevima, već ponuditi jasan, matematički i znanstveno utemeljen prikaz stvarnog stanja”, dodali su.
Autori stoga pozivaju donositelje odluka da prestanu ignorirati taj problem te da upravo 'Indeks cijenjenosti' usvoje kao stvarni pokazatelj prilikom budućeg kreiranja obrazovnih politika.
Nastavničku grupu Školska zbornica prema opisu na njihovoj Facebook stranici čine prvenstveno učitelji, nastavnici i stručni suradnici zaposleni u hrvatskom obrazovnom sustavu. Riječ je o neformalnoj inicijativi i Facebook zajednici koja okuplja prosvjetne djelatnike radi razmjene iskustava, međusobne podrške i artikuliranja problema struke prema nadležnim institucijama.
MZO: Plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100 posto
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) priopćilo je u subotu, na dan prosvjeda šest sindikata javnih službi, da su plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100 posto.
"Niti jedna Vlada nije napravila ni približno toliko za materijalni status učitelja koliko je napravila ova Vlada. U 2025. osnovica je rasla dva puta i tada su plaće u obrazovanju ponovno rasle - za ukupno 6 posto. Osim toga, tijekom 2026. osnovica za izračun plaća u javnim službama povećat će se za dodatnih 3 posto”, priopćilo je ministarstvo, reagirajući na subotnji prosvjed.
Kad je riječ o utjecaju inflacije, naveli su da je prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja 2025. bila 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što, kažu, pokazuje da je unatoč inflaciji povećanje plaća učitelja u tom razdoblju i dalje značajno.
Ministarstvo je i navelo iznose bruto i neto plaće zaposlenih u sustavu po kojima učitelji u osnovnoj školi, ovisno o koeficijentu i statusu imaju plaću od 1571 euro do 2227 eura neto. U srednjim školama plaće nastavnika su od 1669 do 2307 eura neto. Profesorska plaća za siječanj u javnim visokim učilištima iznosila je od 2179 za docenta do 3374 eura neto za redovnog profesora u trajnim zvanju.
