Iz japanskog grada Kyota s Međunarodne geografske olimpijade stižu sjajne vijesti. Na natjecanju koje je počelo 30. srpnja, a završeno je danas, hrvatski su sudionici osvojili dvije zlatne i dvije srebrne medalje.
Pročitajte i ovo
Zlato su osvojili Mislav Glibo (SŠ Tina Ujevića, Kutina) i Petra Pajtak (Prva gimnazija Varaždin, nedavno upisala geografiju na PMF-u u Zagrebu), a srebrnu medalju Vedran Mihal (Gimnazija 'Matija Mesić', Slavonski Brod) i Katarina Pavlek (Klasična gimnazija, Zagreb, nedavno upisala geografiju na PMF-u u Zagrebu).
>> Hrvatski srednjoškolci pomeli konkurenciju na natjecanjima u Indoneziji
Hrvatska je u ekipnom poretku na kraju natjecanja zauzela drugo mjesto. Riječ je o najvećem ekipnom uspjehu u povijesti sudjelovanja Hrvatske na bilo kojoj svjetskoj znanstvenoj olimpijadi. Jedino su hrvatski informatičari ostvarili jednak plasman 2011. godine na tadašnjoj Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi.
Olimpijski su tim vodili doc.dr.sc. Dubravka Spevec i dr.sc. Ivan Čanjevac s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Svi bi se oni u Hrvatsku trebali vratiti u srijedu u večernjim satima.
Kako je izgledao test
Geografi su na olimpijadi trebali demonstrirati multidisciplinarno znanje rješavajući pisani, multimedijski i terenski test. Sadržaji ispita obuhvaćaju različita geografska znanja: od klime, voda i reljefa do problema stanovništva, ekonomske i političke geografije, prostornog planiranja i sl.
Dakle, nije riječ o pukom recitiranju faktografije, već o primjeni stečenih znanja u planiranju ukupnog društveno-gospodarskog razvoja određenih regija.
Stupili smo u kontakt sa sudionikom prijašnjih geografskih olimpijada, koji se za Dnevnik.hr prisjetio nekih tadašnjih konkretnih zadataka.
Šest problemskih tema i pratećih zadataka
Pisani dio ispita sastojao se od šest problemskih tema i pratećih zadataka. Problemski zadaci se rješavaju i uz pomoć dobivenih statističkih i grafičkih izvora podataka iz kojih je potrebno nešto zaključiti, analizirati i sl.
Primjerice, na lanjskoj je olimpijadi jedna od tema u pisanom ispitu bila upravljanje obalama, a neki od zadataka glasili su: Odredi koji će dio obale nakon izgradnje lučke infrastrukture biti zahvaćen akumulacijom pijeska, a koji erozijom i objasni zašto; usporedi tematske karte i uoči šest promjena u prostoru. Za svaku promjenu navedi koje posljedice ima na okoliš i socioekonomski razvoj.
Terenski ispit
Terenski se test sastojao od kartiranja (natjecatelji hodaju na terenu i crtaju zadanu tematsku kartu) i rješavanja problemskih zadataka vezanih uz teren. Na olimpijadi održanoj 2010. godine zadatak je, primjerice, bio kartirati močvarnu vegetaciju.
Pritom je na karti trebalo razgraničiti one dijelove prostora u kojima je čovjek imao ključan utjecaj na promjene od onog gdje prevladavaju prirodne promjene. Trebalo je nacrtati i poprečni presjek vegetacije na zadanoj liniji, argumentirati prednosti i nedostatke dodjele statusa ornitološkog rezervata konkretnom prostoru itd.
Multimedijski dio ispita
Multimedijski test se rješavao na računalu, a na prošlogodišnjoj se olimpijadi sastojao od nekoliko desetaka zadataka s po četiri ponuđena odgovora od kojih je jedan bio točan. Uz svako je pitanje išao i grafički prilog - fotografija, karta, dijagram, video, animacija i sl.
Konkretno, u sklopu jednog od pitanja bila je zadana satelitska snimka otočja Galapagos s njihovim imenima, a trebalo je odrediti koji je od četiriju ponuđenih otoka najstariji.
Naravno, ove su godine pitanja bila nešto drugačija.
Čestitke mladim geografima na vrhunskom rezultatu uz nadu da će moderna Hrvatska naći mjesta za ovakve mlade, pametne i talentirane ljude!
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
