Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin izjavio je kako činjenica da SDP-ova inicijativa promjene Ustava danas nije ušla na dnevni red sjednice Odbora za Ustav ne znači da se o njoj ne može raspravljati sutra, prekosutra ili najesen.
Pročitajte i ovo
Objasnio je da inicijativa ostaje na stolu i da će SDP predložiti da se o njoj raspravlja na prvoj sljedećoj sjednici Odbora, a na pitanje kada će to biti odgovorio je: 'Kada se dogovorimo'.
'Može biti tijekom ljetne stanke, početkom jesenskog zasjedanja... Ovisit će i o priljevu drugih predmeta', rekao je Grbin novinarima u Saboru. Kazao je kako je SDP-u 'izrazito žao što predstavnici drugih političkih opcija nisu podržali ni da se o inicijativi raspravlja'.
>> 'Ne treba mijenjati Ustav da bi se kaznilo komunističke zločine'
'Smatramo da je to bila vrijedna incijativa i mi od nje nećemo odustati. Ne želimo da počinitelji ovakvih gnjusnih kaznenih djela počinjenih pod pokroviteljstvom jednog režima, a poslije uz čuvanje drugog režima, ostanu nesankcionirana', naglasio je Grbin.
Odbio je tvrdnje da SDP prije sjednice Odbora nije proveo konzultacije u koaliciji. 'Razgovarali smo sa svim kolegama. SDP je politička stranka sa svojom agendom, prijedlozima i stavovima. Svatko ima pravo ne slagati se s našim prijedlozima, ali smatramo da takvo neslaganje mora jasno objasniti', kazao je.
Na optužbe oporbe da SDP 'siluje proceduru' kazao je kako to nije točno. 'Otvaranje rasprave je prvi korak u izradi nacrta promjene Ustava. Da bi se taj nacrt mogao napraviti potrebna je rasprava i glasovanje u Saboru. To je bio tek prijedlog sa smjernicom kako bi promjena trebala izgledati. Ne znači da se u kasnijoj raspravi na tijelima ili radnoj skupini ta promjena ne može proširiti', rekao je Grbin.
Na pitanje zašto se s inicijativom išlo zadnji dan zasjedanja Sabora, Grbin je odgovorio kako je bilo bitno da SDP pokaže da govor o sankcioniranju najtežih oblika kaznenih djela nije prazna priča, nego nešto iza čega stranka stoji.
Kazao je i da je sjednica Odbora sazvana kad je prijedlog predan u proceduru. 'Mi smo razgovarali i pokušali vidjeti koji su razlozi zbog kojih se netko protivi sankcioniranju tako teških kaznenih djela. Ni u prethodnoj raspravi ni danas nismo čuli jasne argumente zbog kojih bi trebalo ostaviti mogućnost zastarijevanja kaznenih djela koja su počinjena pod patronatom države, bez obzira koja je to država bila', rekao je.
Grbin je odbio tumačenja da se nezastarijevanje politički motiviranih ubojstava moglo riješiti bez ustavne promjene.
'Kazneni zakon kaže da se pitanje nezastarijevanja uređuje međunarodnim ugovorom ili Ustavom. S obzirom da se ovdje radi o nečemu što nije uređeno međunarodnim ugovorom, mi Ustavom moramo odrediti da se radi o posebno teškim oblicima kaznenih djela za koje nije moguće da nastupi zastara. Isto je bilo kad se razgovaralo o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva', kazao je Grbin. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
