Protivno Ustavu zastupnici smatraju odredbu po kojoj će se i niža koncentracija alkohola u krvi vozača od propisane smatrati zasebnim prekršajem, ako vozač pritom napravi bilo koji drugi prekršaj.
Pročitajte i ovo
"Ustav izrijekom kaže da nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prethodno nije utvrđeno zakonom", kazao je Šprem, na konferenciji za novinare, objašnjavajući kako bi vozači unaprijed morali znati je li nešto prekršaj ili nije.
Protuustavnim SDP-ovci smatraju i posebna ograničenja za vozače do 24 godine, jer dobno diskriminiraju mlade vozače, a obuhvatit će i dio mladih vozača koji su "prerasli" skupinu neiskusnih iz prošlog zakona.
>> Policija: Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama nije samo represivan
Upozoravaju da su ograničenja poput manje snage vozila neiskusni vozači po prošlom zakonu imali u prve dvije godine od dobivanja dozvole, neovisno o dobi. Oni koji su dobili dozvole s, primjerice, 16 godina, takva su ograničenja imali do svoje 18. godine, a sada će ih ponovno morati proći.
Ustavnu tužbu SDP-ovci namjeravaju podići i zbog činjenice da je zakonom utvrđeno da se međunarodna dozvola izdaje na pet, a ne na tri godine, kako je Hrvatska prihvatila kroz međunarodne dokumente.
Lučin je upozorio da je od početka godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, 10 posto više nego u istom razdoblju lani.
Kazao je, međutim, kako sumnja da će novi zakon išta promijeniti, budući da je u mnogim segmentima pravno nedorečen.
Propisane kazne Lučin smatra rigoroznima i neprimjenjivima, a kao primjer je naveo novčanu kaznu od pet do 15 tisuća kuna za prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenom mjestu.
"Kakvu kazna ima funkciju, ako je neprimjenjiva", upitao je Lučin, kojemu nije jasno kako će se ta kazna naplatiti od onih s niskim primanjima.
SDP-ovci tvrde i da je novim zakonom Vlada odustala od prevencije i centara sigurne vožnje, koji su, navode, u Austriji u deset godina primjene smrtnost na cestama smanjile za 30 posto.
Lučin je kazao i kako će SDP pratiti učinke novog zakona i Vladu pozvati na odgovornost, ako se broj poginulih sa sadašnjih 14 do 2010. ne smanji na 10 na 100 tisuća stanovnika, što je kao cilj zakona naveo ministar unutarnjih poslova Berislav Rončević.
