16:45 - Nakon završetka sjednice predsjedništva HDZ-a i glavnog odbora stranke, Tomislav Karamarko potvrdio je kako će se ići u preslagivanje te da je od organa stranke dobio potporu da bude na čelu tog preslagivanja.
Pročitajte i ovo
Izvanredna konferencija
Kekin najavila tužbu i objavila snimku: "Ovako zvuči deepfake Plenković"
Nakon Predsjedništva
Plenković o Milanoviću i skupu ispred MORH-a: "Potpuni cirkus i nepoštovanje vojske"
"Imamo predispozicije da uđemo u novo preslagivanje", rekao je. Ciljamo da nova većina bude kvalitetna jer ovo se više ne smije ponoviti, kazao je Karamarko. Mogućnost dalje suradnje s Mostom nezavisnih lista je otklonio jer bi, kako je dodao, tog "ringišpila bilo previše".
Na Predsjedništvu stranke se razgovaralo i o mogućnosti da on da ostavku u Vladi i zaključeno je da to ne učini jer je HDZ već učinio previše ustupaka, rekao je.
Ostaju pri stavu da premijer Tihomir Orešković više nema povjerenje HDZ-a. Nije precizirao na koji način namjeravaju maknuti Oreškovića s premijerske pozicije, hoće li to biti opozivom u Sabru ili izlaskom HDZ-ovih minista iz Vlade.
Ujedno je potvrdio i kako je Domagoj Ivan Milošević izabran za novog glavnog tajnika stranke, a komentirao je i navodne kritike Milijana Brkića. 'On nije kritizirao nego je bio jedan od nekoliko kolega koji su na stol stavili mogućnost da se ja povučem, što bi to značilo za stranku, za Most... Onda se razvila diskusija, nikakve kritike', rekao je Karamarko.
Premijeru Oreškoviću ništa nije htio poručiti putem medija, ali je rekao kako će danas kontaktirati s njim. Na pitanje o ponovnim razgovorima s Mostom, Karamarko se nasmijao i takvu situaciju usporedio s 'ringišpilom'.
Karamarko je rekao je i da je pozvao ministre da rade svoj posao jer je važno da ministarstva funkcioniraju.
16:30 - Središnji Odbor završio je sa sastankom. Čeka se izjava i zaključci.
15:00 - Iako je bilo predviđeno da će o tome razgovarati samo sat vremena, satima su HDZ-ovci raspravljali samo o jednom – na koji način smijeniti premijera Tihomira Oreškovića. Izgleda kako ne ide sve glatko sa strategijom. Tehnički Vlada još postoji, ali svi čelni ljudi zatražili su jedni od drugih ostavke.
U vrhu stranke se postavilo pitanje, neslužbeno doznajemo, tko je ovlastio Karamarka da kaže da je premijer Tihomir Orešković izgubio povjerenje HDZ-a. Neslužbeno se spominje i situacija da su se ponovno uzburkali nesređeni odnosi između najvažnijih članova HDZ-a i da se pojavila ideja da se Karamarko povuče s mjesta prvog potpredsjendika Vlade i tako razriješi cijelu situaciju.
Nakon sastanka nitko nije htio reći kakav je dogovor.
Kako neslužbeno doznajemo, na sjednici je bilo burno i polemično vezano za izbor novog glavnog i političkog tajnika stranke. Uz raspravu, predsjednistvo je ipak predložilo središnjem odboru Domagoja Ivana Miloševića za glavnog tajnika i Domagoja Maroevića za politickog tajnika. Obojica slove za Karamarkove ljude.
Miro Kovač ostaje medjunarodni tajnik. Svi trojica predloženi su središnjem odboru, koji zasjeda popodne.
Predsjedništvo je na četverosatnoj sjednici raspravljalo i o taktici koju bi stranka trebala primijeniti nakon poziva premijera Tihomira Oreškovića dvojici potpredsjednika Vlade Tomislavu Karamarku i Boži Petrovu da istupe iz Vlade.
Prije sjednice šturi odgovori
10: 45 - HDZ-ovci su prije sastanka Predsjedništva bili šturi s riječima. Darko Milinović kazao je da će taktika stranke biti pobjednička, a Zlatko Hasabegović da su se i sastali kako bi odlučili što će dalje i kakva će im biti taktika.
Najnovije informacije doznajte u Vijestima Nove TV 17h i u Dnevniku u 19:15h.
HDZ-ovci bi trebali odlučiti o strategiji koju će zauzeti, jer u ovom trenutku je vrlo jasno da Vlada ne postoji, osim tek na papiru. Za HDZ bi u ovoj situaciji, najelegantnije bilo rješenje da premijer Orešković da ostavku, no čini se da je to gotovo nemoguća misija budući da je on sam rekao da ostavku ne da, a ostavku je tražio od svojih potpredsjednika.
Spominju se i neki drugi scenariji. Jedan od njih je i da ostavke daju HDZ-ovi ministri i tako bi u Vladi ostali zapravo samo Mostovi članovi te premijer Orešković, a prema zakonu o Vladi, Vlada donosi sve odluke natpolovičnom većinom i došlo bi do pat pozicije. Drugi scenarij kojeg spominju neki HDZ-ovi ministri, je zahtjev za opoziv premijera. U toj situaciji procedura je 76 ruku u Saboru za smjenu Tihomira Oreškovića. Sve što se radi, radi se da se izbjegne saborski opoziv Tomislava Karamarka. Zadnji rok za to je 18. lipnja. Dakle, HDZ je u utrci s vremenom.
HDZ-ovi dužnosnici kažu da rade na preslagivanju, ali treba doći do 76 zastupničkih ruku. No, to je vrlo teška opcija i mnogi predviđaju da su u ovom trenutku izbori realnije rješenje.
U ovoj situaciji, HDZ zbja svoje redove. Nesuglasice koje postoje među mnogim članovima stranke, jer neki ne kriju da su nezadovoljni Tomislavom Karamarkom - u ovom trenutku su nestale . HDZ čini sve kako bi spasio Karamarka od saborskog opoziva koje je zatražila opozcija, ali u kojeg ga je gurnuo njegov partner Most. U ovom trenutku čine sve kako bi maknuli Oreškovića s pozicije premijera.
Traže hitno raspisivanje izbora
Procedura opoziva premijera
Opoziv premijera, odnosno prijedlog da mu se u Hrvatskom saboru izglasa nepovjerenje, u proceduru može uputiti najmanje petina zastupnika.
Ako bi se HDZ na to odlučio već u ponedjeljak, u dnevni red tekuće sjednice prijedlog bi se mogao uvrstiti najranije u srijedu, 8. lipnja, za kad je sazvan nastavak zasjedanja Sabora.
U tom slučaju, Vlada bi imala osam dana da se očituje o prijedlogu, do 16. lipnja, do kada Hrvatski sabor mora odlučiti i o oporbenom prijedlogu da se glasa o nepovjerenju prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku.
Nakon Vladina očitovanja, Sabor ima 30 dana otkad se prijedlog uvrsti u dnevni red da odluči o opozivu premijera.
Odluči li ga opozvati, s premijerom pada i Vlada te počinje teći 30-dnevni rok da se okupi parlamentarna većina koja bi podržala novog mandatara i imenovala novog premijera i Vladu.
Ne uspije li nitko okupiti većinu, predsjednica Republike će raspustiti Sabor i raspisati nove izbore.
Uz proceduru opoziva u Saboru, HDZ-u je na raspolaganju i varijanta po kojoj bi svi njihovi ministri podnijeli ostavku i tako ostavili Vladu bez mogućnosti da donosi odluke, no u HDZ-u nisu željeli govoriti razmišlja li se i o tome.
Nakon sastanka Predsjedništva, u 15 sati održat će se sjednica Središnjeg odbora HDZ-a.
Podsjetimo, Karamarko je odbio poziv premijera Tihomira Oreškovića za ostavkom na dužnost potpredsjednika Vlade te rekao kako Orešković više ne uživa povjerenje HDZ-a.
"Orešković nakon što je izveo ovaj 'salto mortale' više ne uživa naše povjerenje. Povjerenje je nažalost izgubljeno", rekao je Karamarko na izvanrednoj konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a komentirajući premijerov zahtjev za ostavkom njega i drugog potpredsjednika Bože Petrova.
Predsjednik Mosta nezavisnih lista i potpredsjednik Vlade Božo Petrov rekao da je spreman podnijeti ostavku ako će to pridonijeti stabilnosti Hrvatske, ali i dalje inzistira na ostavci Tomislava Karamarka.
Preslagivanje ili novi izbori?
Politički analitičar Tihomir Cipek smatra kako se radi o jednom postupku koji nije normalan.
'Mislim da je to gospodin Orešković napravio svjestan da ovisi o volji gospodina Karamarka i gospodina Petrova i čini mi se da je on srušio svoju vlastitu Vladu što je Karamarko svojom nedavnom izjavom i potvrdio. Dakle, Hrvatska više nema Vladu', rekao je Cipek.
Na pitanje je li bolje preslagivanje ili novi izbori, Cipek odgovara: 'Očito je da će gospodin Karamarko pokušati s preslagivanjem, on je to i rekao. On ima 67 mandata, treba im 76, ja bih čak rekao da kad bi to preslagivanje uspjelo Vlada ne bi mogla funkcionirati i mislim da je vrijeme da se svi zajedno pripremimo na izbore. Da bismo došli do izbora, kad padne Vlada a mislim da će to biti ovih dana, Parlament ima još tridesetak dana da se izvrši to takozvano preslagivanje unutar Parlamenta. Ako se to ne uspije izvršiti u tih trideset dana onda se raspušta Sabor i nakon što se Sabor raspusti onda predsjednica treba raspisati nove izbore u roku od šezdeset dana. Kako sada stoje stvari izgleda da će izbori biti na jesen – kraj rujna ili listopad'.