"Idemo na dno, što više, gore i brže. Naravno da su najodgovornije te dvije velike stranke, ne zbog referendumskih inicijativa, podržavamo ih, nego zbog užasno loše regulacije referendumskih inicijativa. Mi raspravljamo o inicijativama dok su ljudi, bez ikakvog populizma, blokirani, gladni, bez posla, neplaćeni. Ne rješavamo strukturalne probleme, tu je odgovornost najvećih stranaka", rekla je profesorica riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić gostujući na N1.
Pročitajte i ovo
Tvrdi da su te inicijative napad na drugog i drugačijeg. ''Pogledajte suštinu tih inicijativa, to je stalno napad na drugog i drugačijeg, istospolne zajednice, manjine, a sprema se referendum o pobačaju koji je potpuno neustavan i nemoguć. Ali već se o tome priča. To su njihove teme. Nije tema izborni sustav, jer da jest, on bi bio puno bolje i kvalitetnije odrađen. Ne, ovo je povezano upravo nedavno nakon Istanbulske, tu su zapaljene emocije, to je žalosno, ali prirodno i prisutno u svim državama. Zato je tu Ustav, da racionalizira naše odnose, da se ne svodimo na emocije, na strasti, ono najniže u nama, nego da shvatimo da živimo zajedno i da postoje opća pravila koja nitko ne može zlorabiti, bez obzira na to koliko novca ima i kakvu organizaciju ima. To je problem. I to je najveća odgovornost stranaka, jer su propustile zatvoriti taj prostor ulaska iracionalnosti u sustav. Svatko može misliti što želi, ali ne mogu nam to biti glavne teme, a pogledajte u kakvom stanju je država“, kaže Barić.
Objasnila je i koja područja ne bi trebalo biti moguće uređivati referendumom te koji su razlozi za to.
Zamislite referendum o ukidanju poreza
"Konkretno – državni proračun i porez. Zamislite referendum o ukidanju poreza na dohodak svima koji zarađujemo ispod deset tisuća kuna neto. Pa svi bi glasali za. Znači, proračun ne, porezi ne. Međunarodni ugovori, smanjivanje i ograničavanje ljudskih prava, imenovanja koja proizlaze iz nadležnosti sabora i drugih državnih tijela kao i pitanja nacionalne sigurnosti i vojske. To nije zato što se bojimo naroda. Možemo li vi ili ja, kad se nađemo u mogućnosti da odlučujemo o tim stvarima stvarno razmišljati o općem dobru, da neću glasati da mi se smanji porez, da neću glasati da se smanje prava manjini kojoj ja ne pripadam. Da našim gledateljima bude jasno, to nije zbog straha od naroda, nego zbog ljudske prirode jer čovjek je sklon biti sebičan. Ja, vi i naši gledatelji“, pojasnila je profesorica Barić.
''Ne znam kako bi se dokazivalo da netko nije to odnio i potpisao doma''
Komentirala je podatak da zakonska regulativa ne uređuje pitanje prikupljanja potpisa nakon dva zakonom propisana tjedna. "Nije propisano, ne znam kako bi se dokazivalo da netko nije to odnio i potpisao doma. Ne morate biti pravnik da vam budu jasne katastrofalne greške“, poentirala je Barić.
A dotaknula se i činjenice da za "lokalne referendume" postoji propis koji obavezuje izlazak 50 posto plus jedan građana, dok za državni je to pravilo ukinuto.
"Nikad ne možemo o nečemu prosuđivati na temelju je li nam se sviđa ili ne. Logike u ovom nema i katastrofa je. Ne može biti da je na državnoj razini dovoljno da izađemo vi, ja i još petorica koji nas gledaju, a da na lokalni mora izaći pedeset posto. To je neustavna situacija na koju bi Ustavni sud mogao upozoriti. Koje kriterije uvesti? Imate preporuke Venecijanske konvencije da se ne stavljaju kvorumi izlaznosti i odlučivanja. No, ako smatrate da je potrebno, može se staviti. To je predmet rasprave, mi možemo razmijeniti argumente. Ja osobno mislim da bi trebalo postaviti kvorume, ne samo za referendum nego i za izbore. Moje osobno mišljenje je da izbori moraju biti obavezni. To je ustavno-pravno moguće, ja bih se za tako nešto zalagala. Imate uvijek istu priču, to je sustav. Mi mijenjamo šarafe, a treba mijenjati od temelja prema gore, sustavno“, rekla je profesorica Barić.
