Hrvatski sabor u četvrtak je nastavio sjednicu raspravom o prijedlogu Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi EU direktiva, nakon čega je uslijedila rasprava o prijedlogu zakona o željeznici.

Galerija


Nakon uvodnih riječi državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernarda Gršića, koji je predstavio prijedlog zakona, na red su došle replike saborskih zastupnika:

Vezani članci Zastupnici u Saboru (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Oporba u Saboru ponovno kritizirala Zakon o poljoprivrednom zemljištu Boris Milošević (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Milošević: "Nacionalna netrpeljivost izjeda društvo, Ježurku Ježića smo izbacili iz lektire zato što ga je napisao Srbin"

9:40 - Gordan Maras iz SDP-a rekao je kako je bespredmetno govoriti o pravu na pristup informacijama u kontekstu prijedloga zakona kada, kako kaže, Vlada od javnosti krije najosnovnije informacije.

"U ovom trenutku imamo najskandalozniju prodaju Uljanika, o kojoj javnost ne zna ništa, ne zna što se događa. Kriju se informacije od javnosti. Što ćemo onda govoriti o dostupnosti informacija kada javnost krije te najosnovnije stvari", upozorio je Maras.

Sabor Alfirev (SDP): U Hrvatskoj 20 posto stanovništva u riziku od siromaštva

Saborska zastupnica SDP-a Marija Alfirev u četvrtak je u saborskoj stanci za slobodan govor kazala kako je 20 posto stanovništva Hrvatske u riziku od siromaštva. "Među njima je 28 posto starije životne dobi. Najugroženija su jednočlana kućanstva, žene i stariji, koje niske socijalne naknade drže u još većoj socijalnoj margini”, rekla je Alfirev u saborskoj stanci za slobodan govor.

Siromaštvo, poručila je, nije problem pojedinca nego zajednice. "Ono je neprijatelj ljudskih prva i otvoreni put diskriminaciji. Siromaštvo građana nije stvar samo nerada i loše sreće već život u društvenoj izolaciji. Oni maju otežan pristup i obrazovanju i svijetu rada”, rekla je Alfirev.

Sabor i o željeznicama

"Dok druge države razvijaju željeznicu, hrvatska stvara sve više gubitaka, vlakovi su nam sve sporiji i prevoze sve manje putnika", poručili su u četvrtak oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi o novom zakonu o željeznici za koji HDZ vjeruje da je "korak" koji će pridonijeti povećanju konkurentnosti željezničkog prometa.

"Naša je željeznica kao iz vremena divljeg zapada, infrastruktura je dovoljno sačuvana za snimanje western filmova", ustvrdio je Miro Bulj (Most) navodeći da se od Splita do Osijeka brže dolazi biciklom, nego vlakom.

"Za razliku od nas, druge zemlje razvijaju željeznicu, koriste je kao gospodarski i element za razvoj države", kaže Anka Mrak Taritaš (Glas). "Željeznica nam sve sporije vozi, sve manje zna kuda vozi, sve više stvara gubitke, a to je i slika hrvatske Vlade", kaže Ivan Lovrinović (PH) koji ne polaže previše nade da će novi zakon to promijeniti.

Emil Daus (IDS) ističe da je stanje željeznice u Istri katastrofalno, da se ne koristi fenomen riječke luke, kao ni prednosti manjih istarskih luka. Modernazcija pruge donijela bi pozitivan pomak u turističkim dolascima, moderni vlakovi očuvali bi okoliš, kaže zastupnik, pa navodi kako sada vožnja vlakom Pula-Zagreb, kombinirana, s autobusom, traje minimalno devet sati.

HŽ infarstruktra ne ide u privatizaciju

"Apsolutno nema nigdje govora da HŽ infrastruktura ide u privatizaciju, nigdje to nije bilo rečeno", odgovorila je državna tajnica u Ministarstvu mora i prometa Nikolina Brnjac SDP-ovu Alenu Prelecu na pitanje koji će se dio željezničke infarstrukture dati privatnicima – stajališta, kolodvori, pruga?

Reforma željezničkog sektora trebala bi građanima omogućiti da koriste njegove benefite, da željeznica bude kralježnica kopnenog prijevoza naslonjena na autobusni sustav, odgovorila je Brnjac na pitanje Božice Makar (HNS) planira li se nadogradnja u korištenju karata za vlak, odnosno autobus?

I dok oporba tvrdi da novim zakonom nećemo dobiti bolju željeznicu, HDZ-ovi zastupnici ga hvale, Ivan Šuker nada se da će biti početak restrukturiranja hrvatskih željeznica, jer su one, podsjeća, uz brodogradnju, bile najveći konzument državnih jamstava, 30-ak milijardi u proteklih 28 godina.

Pero Ćosić uvjeren je da će se građani vratiti željeznici, zakon vidi kao korak za povećanje njene konkurentnosti, predlaže da se razmisli o osnivanju željezničkog hodlinga po uzoru na susjede.

Vlada koja je novi zakon predložila ističe da je njegov cilj potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup.

Glavni ciljevi tog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora i pojednostavljenje zakonodavnog okvira.

Jedna od značajki novog zakona je liberalizacija tržišta željezničkog prijevoza putnika. (MT/Hina)