Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić uvodno je kazala da zakon kao novinu uvodi obvezni prekršajni nalog, čime bi prekršajni postupak završio na prekršajnom sudu i njime se ne bi više bavio Visoki prekršajni sud.
Pročitajte i ovo
Obvezni prekršajni nalog izdavao bi se za prekršaje fizičkih osoba za koje je propisana kazna do tisuću kuna, te za pravne osobe do deset tisuća kuna.
Prekršajni nalog zamijenio bi sudske postupke za manje prekršaje, dok bi prekršajni sud u prvom stupnju rješavao prigovore i završavao postupak.
Prekršajne kazne mogle bi se plaćati na mjestu počinjenja prekršaja, a prekršitelji u tom slučaju ne bi bili prekršajno evidentirani.
Zakonom se uvodi i žurni prekršajni postupak, za prekršajne kazne do deset tisuća kuna za fizičke i do 30 tisuća kuna za pravne osobe, kao i za maloljetne prekršitelje i okrivljenike koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
O izuzeću prekršajnog suca odlučivao bi predsjednik suda, a o njegovu izuzeću njegov zamjenik.
Zakonski prijedlog previđa produljenje roka zastare prekršajnog postupka - za pokretanje postupka relativna zastara produljila bi se s jedne na dvije godine, a apsolutna zastara s dvije na četiri godine, dok bi se zastara za izvršenje kazne produljila s dvije na tri godine.
Snježana Bagić istaknula je da bi se time bitno rasteretio Visoki prekršajni sud, na kojemu se čak 50 posto postupaka obustavlja zbog zastare.
Novim zakonom predlaže se i povećanje maksimalne novčane kazne - za pravne osobe sa sadašnjih pola milijuna na milijun kuna - kao i povećanje kazne zatvora sa 60 na najviše 90 dana, i to za prekršaje nasilja u obitelji, druge prekršaje povezane s nasiljem, zlouporabu droga i teže prekršaje protiv okoliša.
O prijedlogu novoga zakona o prekršajima raspravljaju saborski klubovi.
