Peović podsjetila ministra: ''Zavjetovali ste se Svetom Josipu, zaštitniku radnika, a ovaj zakon ne štiti radnike''

Suzbijanje dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu, do novog oblika rada putem digitalnih platformi...novi i dugo čekani Zakon radu (ZOR) donosi puno novina.

Međutim, zaradio je od samog početka i brojne kritike, a na početku današnje sjednice u Saboru SDP-ov Peđa Grbin zatražio je stanku kako bi upozorio da novi ZOR nije dobar te da je loše što se problem neradne nedjelje ''rješava'' samo Zakonom o trgovini, a navodno se želi riješiti pitanje slobodnih dana i prekovremenog rada.

''Da su vladajući doista htjeli pitanje rada nedjeljom sustavno riješiti, onda bi to učinili ZOR-om i predvidjeli povećanje plaće ne samo za rad nedjeljom, nego i prekovremeni rad, noćni i smjenski rad. Nisu to učinili, a nužno je potrebno'', upozorio je Grbin i dodao da u Hrvatskoj trenutno manje od 50 posto zaposlenih uživa prava i zaštitu iz kolektivnih ugovora.

''Nametnuti i zakonodavni okvir, ako ovaj Zakon prođe, poslužit će da se radnike još malo cijedi'', poručila je Katarina Peović iz Radničke fronte upozorivši da se, između ostalog, uvodi koncept izvanrednih okolnosti pod kojima poslodavac može isplatiti 30 posto manju plaću. mnogo izvanredno.

Također se omogućava posebne dogovore jednog dijela sindikata s poslodavcima, a radnici će zbog dodatnog rada raditi bez ijednog slobodnog dana, upozorila je Peović.

''Ona bi htjela Zakon o neradu, a ne Zakon o radu'', poručio je HDZ-ov Marko Pavić, bivši ministar rada, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković udijelio mu je opomenu jer se javio za povredu Poslovnika koji to nije.

''Ja čekam Zakon o neradu, od vas, jer ste neradnici'', poručio je vladajućima HSS-ov Krešo Beljak na što je Jandroković apelirao na zastupnike da rasprava bude konstruktivna.

''Sprečava se štancanje ugovora o radu na određeno''

Stanku je zatražila i HDZ-ova Majda Burić, bivša državna tajnica u Ministarstvu rada, istaknuvši da mijenjaju odredbu koju je donijela SDP-ova Vlada, a to je ''štancanje ugovora na određeno vrijeme''.

''Na neskriven se način iniciraju podjele, članovi sindikata, potpisnici kolektivnih ugovora, uživali bi sve povlastice, mogli bi ugovoriti veća imovinska prava'', upozorila je Ružica Vukovac iz redova Za pravednu Hrvatsku

''Vladajući zakonom žele sindikate staviti pod svoju kontrolu, uništiti sindikalni pluralizam. Nudite anacionalnu, poltronsku, nepravednu Hrvatsku u kojoj bi profitirali samo vaši kadrovi'', poručio je Mostov Nikola Grmoja.

Hoće li biti ''s posla na groblje''?

''Petina radnika radi na ugovore na određeno, izmjene radnog zakonodavstva su nužne'', istaknuo je Marijan Pavliček iz redova Hrvatskih suverenista i upozorio da ti radnici ne mogu planirati budućnost pa odlaze iz Hrvatske, a ovdje se taj problem samo djelomično rješava.

''Glede mogućnosti rada do 70. godine, hoće li do tada moći raditi zidari, vodoinstalateri? Prosječan životni vijek iznosi 73 godine, da ne bi bilo 's posla na groblje'', dodao je Pavliček.

Pitanje platformskog i agencijskog rada te zaštita trudnica koje rade na određeno nije adekvatno uređeno, upozorila je Sandra Benčić iz zeleno-lijevog bloka, a Željko Pavić iz redova Socijaldemokrata upozorio je da se i dalje radnicima umjesto plaća isplaćuju naknade na koje se ne obračunavaju doprinosi što ima posljedice po njihove mirovine.

Uoči rasprave u Saboru Inicijativa ''Za radnički Zakon o radu'' (ZOR) dijelila je letke zastupnicima pozivajući ih da ne podrže prijedlog izmjena tog zakona i najavili prosvjed protiv novog ZOR-a idući dan na Markovu trgu upozorivši da je riječ o ''antiradničkom zakonu''.

''Vlada gura donošenje novog ZOR-a pod izlikom obveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom ne implementira - već upravo suprotno'', upozorila je Inicijativa.

''U petak će vladajuća većina pokušati nametnuti glasanje izmjena ZOR-a u prvom čitanju. Ne dozvolimo im da to prođe u tišini! Tražimo bitne izmjene do drugog čitanja ili povlačenje ZOR-a iz procedure'', poručili su iz Inicijative.

Kao posebno problematične zakonske odredbe istaknuli su način na koji je Zakon uredio rad od kuće, rad digitalnih platformi te problem dugogodišnjeg rada na određeno vrijeme.

Pročitajte i ovo REFORMA ZDRAVSTVA Ako na bolovanju ne mirujete, mogli biste platiti kaznu od 1990 eura

Piletić: Izmjene ZOR-a odgovaraju na ključne izazove vremena

''Želimo stvoriti kvalitetan okvir za suvremeno tržište rada, izmjene ZOR-a održavaju duh vremena i odgovaraju na ključne izazove s kojima se suočavaju radnici i poslodavci'',  poručio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavljajući zakonski prijedlog zastupnicima u Saboru.

''Živimo u izazovnim vremenima, iz jedne krize ulazimo u drugu, zato moramo poduzeti sve moguće korake kako bismo tržište rada učinili otpornijim'', kazao je.

Napomenuo je da su izmjene Zakona rezultat intenzivnog dvogodišnjeg rada ministarstava i suradnje sa socijalnim partnerima, a na prijedlog je stiglo 774 komentara od kojih je prihvaćeno njih 146, a najavio je i skoru izradu novog cjelovitog ZOR-a.

Novi ZOR donosi ograničavanje sklapanja ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada od kuće, rada na daljinu i rada putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

''Osim toga, radnik će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca, bez odobrenja matičnog poslodavca. Riječ je o pojedincima koji žele raditi dodatno i zaraditi bez reguliranog odnosa, moći će uz puno radno vrijeme raditi dodatno osam sati tjedno'', pojasnio je Piletić.

Pročitajte i ovo ŽIVOT NA TRACI Skraćeni radni tjedan i dalje kao SF: Umjesto da radimo kraće za više, radit ćemo duže za isto ili još i manje?

Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti efekt te novine kroz rast plaće. Naime, dodaci koji su ranije dodavani na osnovnu plaću nižu od minimalne nisu u praksi dovodili do povećanja plaća, kazao je ministar.

''Osobama s 15 godina radnog staža mjesečna plaća će nakon izmjena zakona biti gotovo 300 kuna veća'', istaknuo je.

Radi poticanja duljeg ostanka u svijetu rada miče se pravo na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete na starosnu mirovinu.

Također, članovi sindikata potpisnici kolektivnog ugovora moći će za sebe urediti povoljnija materijalna prva, čime se potiče sindikalni rad i učlanjivanje u sindikate.

''To nije gušenje sindikalnih sloboda, upravo suprotno'', ustvrdio je Piletić odgovarajući na primjedbe Vukovac.

Oporba sipa kritike

Dok su vladajući hvalili izmjene kao sveobuhvatne i kao odgovor na nove uvjete i izazove na tržištu, oporba je imala niz zamjerki ocijenivši da neće zaštiti radnike već omogućiti još veće izrabljivanje.

''Dodatni rad nije stvar želje nego nužnost. Pola zaposlenih prima manje od 6300 kuna. Od toga ne mogu živjeti pa zato traže dodatni posao. Sada se govori kako će ih se izrabljivati do smrti umjesto da osiguramo da osnovna plaća bude veća'', upozorio je Grbin.

Zašto nije uvedena odredba da poslodavac ne smije zvati radnika izvan radnog vremena, pitala je ministra SDP-ova Andreja Marić.

Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora, odvratio je Piletić: ''Slažem se da slobodno vrijeme treba biti slobodno. No što će reći vatrogasac koji dobije poruku da mora izaći na požarište, je li to uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme? Postoji niz situacija u kojima to ne bi bilo moguće zakonski provesti"

Zakon omogućava oduzimanje 30 posto plaće pod nejasnim uvjetima, tjera radnike na rad u tjednu bez odmora i prebacuje troškove rada od kuće na radnike, opetovala je ključne kritike Peović i poručila ministru: ''Zavjetovali ste se Svetom Josipu, zaštitniku radnika, a ovaj zakon ne štiti radnike''.

Pročitajte i ovo REKONSTRUKCIJA VLADE Plenković u Saboru predstavio buduće ministre: On je zadovoljan, zastupnicima neke stvari nisu baš bile jasne

Pročitajte i ovo EKONOMSKI POJMOVNIK Znate li koja je razlika između neto i bruto plaće, ali i od čega se plaća sve sastoji?

''Nije točno da se ovim izmjenama radnike tjera u rad bez odmora. Dodatni rad je stvar pojedinca'', ustvrdio je Piletić.

Grbin: Igrate u korist digitalnih platformi

Raspravljajući o izmjenama ZOR-a, oporba je poručila i da nije zadovoljna načinom na koji je riješen platformski rad, ali i činjenicom da u zakonu nema prava na isključenje, odnosno prava radnika da ga u slobodno vrijeme poslodavac ne uznemirava.

Digitalnim mrežama i poslodavcima prepuštate da sa radnicima platformi rade što hoće, upozorio je Domagoj Hajduković iz Socijaldemorata, a Grbin je zaključio: ''Igrate u korist platformi koje, u pravilu, nemaju sjedište u Hrvatskoj''.

''Kad se platforme prenormira, one se povuku, primjer je Španjolska'', odvratio je Pavić, a Piletić je ustvrdio da ne stoje tvrdnje oporbe: ''Ta vrsta radnika do sada nije bila u zakonu, ne zna se ni koliko ih je, ni kako rade. Jasno smo propisali da su agregatori (posrednici) obvezni postupati po ZOR-u.

Platformski radnici neće raditi ispod minimalca, uvjerava ministar: ''Odredbe o platformskom radu na snagu stupaju 1. siječnja 2024., a do tada bismo trebali imati evidenciju tko sve na taj način radi''.

Hoće li dodatan rad sniziti cijenu rada?

Zašto u zakonu nema prava isključenja, zanimalo je oporbu. Grbin je rekao da ga imaju brojne europske zemlje, primjerice Francuska, dok je Grmoja dodao da u Europskoj zemlji postoje hitne službe koje imaju pravo na isključenje.

Oporbu brine hoće li mogućnost dodatnog rada kod drugog poslodavca sniziti cijenu rada. ''Radnika praktično tjerate da radi dva posla - da ostane raditi i nakon 65. godine. Sve što uočavate na tržištu rada uporno zaobilazite, a ne rješavate'', upozorio je Piletića Zvane Brumnić iz Socijaldemokrata.

Ministar je odvratio kako smatra da dodatan rad neće sniziti cijenu rada, a na taj način se ljudima, kazao je, želi omogućiti da legalno rade, povećaju plaće i u konačnici mirovine, a i dijelom odgovore na potrebe za radnom snagom.

Pročitajte i ovo BOGATSTVO ZA DRUŠTVO Rad u mirovini sve je popularniji: ''Ne rade svi jer moraju, no često se suočavaju s neprimjerenim radnim uvjetima''

Iako ocjenjuje pozitivnim ograničavanje ugovora na određeno na maksimalno tri godine IDS-ov Marin Lerotić ipak smatra da nije dovoljno učinjeno i da će takvi ugovori i dalje ostati veliki problem, a i on je također upozorio da su nedovoljno definirani rad od kuće i rad na daljinu.

Pročitajte i ovo GODIŠNJI ODMOR Svi imamo pravo na njega i trebali bismo ga koristiti svaka tri mjeseca: ''Potreban nam je kao i san''

''Radnice i radnici u Hrvatskoj su u sve većoj mjeri izloženi nesigurnim oblicima rada što HDZ-ov novi prijedlog Zakona o radu ne rješava'', upozorili su iz zeleno-lijevog bloka, a Jelena Miloš je poručila da ''rad na određeno mora postati iznimka, uz usko definiranje razloga zbog kojih se takav ugovor može sklopiti''.

Jedan od ključnih zahtjeva koji je iznijela platforma Možemo odnosi se na trudnice, naime, traže da se zaštiti trudnice koje rade na određeno uvođenjem automatskog produženja ugovora za cijelo vrijeme trajanje njihovih prava koja proizlaze iz trudnoće i rodiljnog/roditeljskog dopusta.

Kad je riječ o agencijskim radnicima, oni moraju dobiti ugovor na neodređeno nakon maksimalno tri uzastopna ugovora na određeno, a nužno je i bolje riješiti pitanje platformskog rada uvođenjem direktne odgovornosti vlasnika platformi za radni odnos.

Troškovi rada na izdvojenom radnom mjestu trebaju se plaćati svim takvim radnicima, i to onoliko dana koliko su radili na takvom mjestu, a ne samo onima koji 10 dana mjesečno rade od kuće, kazala je.

U paketu sa ZOR-om bi morale ići i odredbe o inspekcijama rada, kao i odredbe koje reguliraju rad u državnim i lokalnim službama jer su država i jedinice lokalne samouprave veliki generatori ugovora na određeno vrijeme, upozorila je Miloš.

Pročitajte i ovo OVI INDEKS Traži se radnik više: Pogledajte kojih je pet zanimanja najtraženije u Hrvatskoj

Pročitajte i ovo ZAKON O RADU Nezadovoljni sindikat organizira novi prosvjed: "Radnik čeka crkavicu na kraju mjeseca"

Novi ZOR je kompromis

Poslodavci smatraju da izmjene ZOR-a ne predstavljaju uravnoteženi pristup interesima radnika i poslodavaca, jer se nakon odustajanja od sasvim novog zakona i dvije godine pregovora prestalo govoriti o odredbama poput smanjenja administrativnih zahtjeva.

Ugrađene EU direktive i obveze postavljene NPOO-om, kažu, povećavaju prava radnika i nameću im nove obveze, poput dijeljenja većeg broja informacija s radnicima, kao i pravo radnika da zahtijeva rad na izdvojenom mjestu rada zbog osobnih potreba

Sindikati pak kažu da je u trostranim pregovorima nemoguće ostvariti sve ciljeve, pa tako i predloženi tekst predstavlja kompromis. No, to se može poboljšati u saborskoj proceduri, a sindikati će nastojati nametnuti bitne teme u novim pregovorima odmah nakon usvajanja izmjena ZOR-a.