Galerija
Zakon, koji je dobio potporu većine zastupnika (83 za), omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju, na način da se daju u dugoročan zakup.
Ministarstvo državne imovine upravljat će nekretninama na kojima su kampovi neovisno gdje se nalaze, do sada su četiri institucije upravljale njima, ministarstva državne imovine i turizma, Hrvatske šume i jedinice lokalne samouprave.
Na te se jedinice prenosi vlasništvo nad nekretninama koje su u naravi do 31. prosinca 2017. bile škole, domovi zdravlja, bolnice, vrtići, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, trgovi, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice.
Ministarstvo državne imovine upravljat će i planinarskim domovima, a novina je da će i trgovi biti vlasništvo gradova i općina.
Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP), istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić.
Zakon, tumačio je, donosi novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti i za demografski impuls, on će dati krila kapitalu i potaknuti poduzetnički duh i moral i utjecati na rast poduzetničkog optimizma.
Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstva, ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda, koji je imovinu stvarao, poručio je Marić.
Sabor je donio Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, izmijenio Zakon o nacionalnoj infarstrukturi prostornih podataka, prihvatio izvješća o provedbi Plana protuminskog djelovanja u prošloj godini te o prikupljenim popisima arhivskog gradiva.
Dnevni je red dopunio sa 13 novih točaka, među kojima su i godišnji izvještaji o izvršenju Državnog proračuna i o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.
Saborska oporba: Hoće li izmjene Zakona o zaštiti na radu smanjiti stupanj sigurnosti radnika?
Iako se i vladajući i oporba slažu kako je zaštitu na radu nužno osuvremeniti, oporba je u petak izražavala sumnju u Vladino obrazloženje da se izmjenama Zakona o zaštiti na radu neće smanjiti stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnike i da će se osigurati administrativno rasterećenje.
"Prijedlog zakonskih izmjena neće utjecati na smanjivanje stupnja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, neće povećati rizik od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a osigurat će administrativno rasterećenje", rekla je državna tajnica Ministarstva rada i socijalnog sustava Majda Burić. Predloženim će se, tvrdi, dodatno spriječiti ozljede na radu, a izmjene imaju i preventivno djelovanje te unaprijeđivanje zaštite na radu.
SDP-ov zastupnik Saša Đujić uvjeren je kako se predloženim izmjenama neće otkloniti nedostaci postojećeg zakona i poručuje da je trebalo "radikalnije mijenjati stvari"
"Zaštita na radu ne može se promatrati kao trošak u kontekstu administrativnih poslovanja, to je složen i kompliciran sustav. Kažete da se neće povećati broj ozljeda, no ja se s time ne slažem jer će dio obrtnika koji je u zakonu biti izložen povećanom riziku", kazao je Đujić.
Naime, odredbe iz zakona se, kako je rekla Burić, ne primjenjuju na obrtnike koji obrt obavljaju sami ni na poslodavce koji su jedini radnik. Naglasila je i da se definira i pojam bolesti u vezi s radom, umjesto najmanje jedne osobe osposobljene za pružanje prve pomoći s tvrtkama do 20 zaposlenika predlaže se da mora biti jedna osoba u tvrtkama do 50 radnika.
"Drago mi je kao obrtniku da se malim obrtnicima dozvoljava da ne moraju imati sve papire koje trebaju za zaštitu na radu jer su oni jedan ili jednog zapošljavaju, a ja kao obrtnik, jako dobro znam, što znače papiri i problemi", rekao je nezavisni zastupnik Ivica Mišić.
Mostovac Marko Sladoljev mišljenja je pak kako treba izraditi cjelokupni novi zakon. "Smatram da je trebalo ići u izradu potpuno novog zakona tim više što neke ključne stvari nisu involvirane u zakon koje je EU u mnogim svojim službenim dokumentima navodi kao nužne, to su bolesti uzrokovane radom, IT sektor i sustav ekonomskih inicijativa i poreznih olakšica", rekao je Sladoljev.
Nezavisni zastupnik Mirando Mrsić uvjeren je kako će predloženim zakonskim izmjenama razina zaštite biti manja.
"Europska komisija smatra da samozaposlene osobe trebaju biti uključene u Zakon o zaštiti na radu, a mi to isključujemo", rekao je Hrelja (HSU). Za primjer je naveo i podatke iz 2015. kada su se ozlijedilo 165 samozaposlenih osoba, dok je godinu kasnije taj broj bio 127.
Stazić Reineru: Viteže molim Vas da se ponašate viteški
SDP-ovac Nenad Stazić raspravu je iskoristio da upozori na nesrazmjer invalidnina civilnih i ratnih vojnih invalida.
"Mi u Hrvatskoj imamo dvije vrste invalide: civilni i hrvatski ratni vojni invalidi, a njihov status nije ni približno sličan", rekao je Stazić. "Pojedini radnici izbjegavaju prijaviti povredu na radu jer se boje kazne poslodavca. No, kod branitelja to nije slučaj. U prva dva mjeseca njih 4000 zatražilo je priznanje prava invalida, a do kraja godine bit će ih duplo", rekao je Stazić. Naveo je, kako je rekao, bizarni slučaj, da jedan branitelj, koji je prije 27 godina u pričuvnom status ozlijedio prst, sada traži status invalida.
Nakon što ga je predsjedavajući Željko Reiner upozorio da je otišao s teme Stazić mu je poručio: "Viteže, molim vas da se ponašate viteški. Nemojte da vam se to oduzme!"
Ustrajao je u poruci kako ne može biti razlike između ratnih i civilnih invalida i naveo naknade od 1500 i 3800 kuna.
"Hoćete se vi odreći povlaštene mirovine kad odete u penziju da bi svi imali iste?", pitao ga je u replici Ivan Ćelić (HDZ).
Stevo Culej (HDZ) Staziću je pak poručio kako se čudi što baš on ne voli invalide i branitelje i upitao ga kako može voljeti oficire JNA. "Koji su isto muguće invalidi, našli su se u mirovini '91. a među njima i Boško Poljak, najbliži bratić Zorana Milanovića i još je zaposlen u Nacionalnom parku Krka na mjestu rukovoditelja, nakon što je zadnje 23 godine proveo u hrvatskoj mirovini, a zaradio ju je vjerojatno u Begradu", nabrajao je Culej.
"Poljaka ili Moljaka ne mogu kometirati jer slučaj ne znam, ali znajući kako često govorite neistine u Saboru vjerujem da i to spada u tu grupaciju govora", uzvratio mu je Stazić. (Hina)
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
