Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Arhivsko gradivo i arhivi

Sabor izglasao zakon oko kojeg nije bilo jednoglasja ni među vladajućima: Milošević protiv, Culej suzdržan, Kirin se nije uključio

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Sabor je u petak sa 72 glasa 'za', 15 'suzdržanih' i 20 'protiv' donio Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, čemu je prethodilo burno izjašnjavanje o više od 60 amandmana Mosta koji smatra da se predloženim arhivi zatvaraju, a prilikom glasovanja o samom zakonu nije bilo jednoglasja ni među vladajućima.

Tako je iz redova HDZ-a Domagoj Ivan Milošević bio protiv, suzdržan je bio Stevo Culej, dok se Ivan Kirin nije uključivao u glasovanje. Protiv je bio i HSLS-ov Darinko Kosor dok je nezavisni Ivica Mišić bio suzdržan.

Pročitajte i ovo Sabor - 2 Kockice u Saboru Zbog utakmice stao Sabor: Tko je malo praznovjeran, tko tankih živaca, a tko se nije vratio na posao? Marija Selak Raspudić Reforma Hrvatskog sabora Selak Raspudić: "Željezna ograda, simbol HDZ-ove Vlade, stvar je prošlosti"

Novim se zakonom pomiče datum do kojeg je gradivo dostupno na 30. svibnja 1990. Naime, prije godinu dana Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka.

Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima omogućuje se transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik, definira se stvaranje, čuvanje i predaja toga gradiva u elektroničkom obliku, omogućuje preuzimanje toga digitalnog gradiva i digitalizacija usluge arhiva.

Most je također tražio i donošenje zaključka da se o konačnom prijedlogu tog zakona provede treće čitanje, na što je predstavnik vlade državi tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak rekao kako za to nema potrebe.

"O zakonu je provedena opsežna rasprava u dugom vremenskom razdoblju i svi su bili uključeni. Nema razloga jer trećim čitanjem se neće doći do novih spoznaja", obrazložio je Poljičak.

"Sve što govori državi tajnik je neistina, arhivi su u ovom trenutku otvoreni", odgovorio mu je 'mostovac' Nikola Grmoja koji je nezadovoljan obrazloženjem te ističući kako vladajući zatvaraju arhive, zatražio stanku.

"Ovim što je predložilo Ministarstvu kulture štiti se 80 tisuća dosjea zbog zaštite osobnih podataka, a isto tako razdoblje od 30. svibnja 1990. do 22. prosinca 1990. se zatvara, a to je razdoblje tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav. Nisu definirane ni osobe koje su surađivale sa službama sigurnosti nego je samo uveden pojam suradnik, a znamo da su rijetki bili navedeni kao suradnici, bili su ili operativne veze ili su surađivali sa službama. U zakonu je navedena jedna služba, a znamo da ih je bilo više", navodi je Grmoja.

I HDZ-ov Miroslav Tuđman je zatražio stanku.

"Treba ponoviti da ovo što se govori da se arhivi zatvaraju je binarna odluka, binarna logika gdje se falsificira činjenično stanje”, rekao je Tuđman.

Istaknuo je i kako su svi dokumenti otvoreni. "Ovdje se radi o zaštiti 80 tisuća žrtava komunističkog režima koje naprosto sada zbog određenih partikularnih razloga se želi pokazati kao nešto drugo. S druge strane, teza da se granica postavi s donošenjem božićnog Ustava delegitimira hrvatsku vlast koja je izabrana na prvim višestranačkim izborima što je politički štetno i neistinitio”, rekao je Tuđman. (Hina)
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene