Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sabor razmatrao tri prijedloga izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama Europske Unije.


Hrvatski sabor razgovarao je objedinjeno o tri prijedloga izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU, poznatog i kao 'lex Perković' koje predlažu Vlada, HDZ i nezavisna Jadranke Kosor.

Vezani članci Sabina Glasovac Zbog ovog lapsusa SDP-ovke svi zastupnici prasnuli u smijeh: "Pa što, svima se može dogoditi" Damir Habijan, saborski zastupnik HDZ-a Kolega iz HDZ-a brani Horvatovu katastrofalnu obnovu: "Imovinsko-pravni odnosi su složeni, obnova Zagreba nije jednostavna"

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kratko je obrazložio izmjene zakona. Rekao je kako ne zna što bi više rekao nakon svih rasprava. Dodaje da smatra da smo dovedeni u nepovoljnu poziciju i ne možemo je sanirati jer se o tome nije pregovaralo. 'Sada smo skratili rok stupanja na snagu i zato je ovaj prijedlog pred vama', rekao je Miljenić.

Postavilo se, rekao je, i pitanje 'kada' - Vlada je prvo bila rekla 15. srpnja, onda se razgovaralo s EK koja je odstupila od svojih 'sada, odmah, tri dana', Hrvatska je skratila rok za stupanje na snagu i došlo se na 1. siječnja 2014.

>> Miljević: 1.7. u slučaju Perković nije bilo zastare

'Ministar nas je pokušao uvjeriti da je ovo iracionalna tema, no nije tako', kaže Ivan Šuker (HDZ) i uvjerava da će zbog predmetnog zakona građani platiti 30 do 40 milijuna dolara biše kamata za obveznice koje ćemo izdati idućih dana.

'Ovo nije spašavanje vojnika Ryana, nego premijera Milanovića, ali njegov ugled je nemoguće spasiti', rekao je zastupnik Branko Vukšić, iz Hrvatskih laburista.

Vezano za mnogobrojne rasprave koje su se vodile oko spornog zakona, Davorin Mlakar iz HDZ-a rekao je kako su Vladi postavljana brojna pitanja, ali nije dobiven ni jedan kvalitetan odgovor.

'To nije način na koji ste trebali obaviti svoj posao, doći ovdje i nonšalantno predložiti zakon koji je izazvao silne probleme u vanjskoj politici RH. Objasniti sve u jednoj minuti je smiješno', kaže Mlakar.

'Niste bili u stanju uskladiti zakon, već ste promijenili ono što je Hrvatska potpisala da će se držati onog dana kad postane članica EU', rekao je Mlakar.

'Zašto vam treba 3 mjeseca da zakon stupi na snagu?', pita Mlakar, dodajući da ispada da su zastupnici nesposobni i da im treba 3 mjeseca da shvate što je Vlada napisala u jednom članku zakona.

Poručuju kako HDZ neće podržati 'a la wild' promjene Ustava.

Na ovakvo osvrtanje iz redova HDZ-a na izmjene zakona, reagirao je zastupnik SDP-a Nenad Stazić. 'Bili ste zluradi i lobirali ste za sankcije Hrvatskoj', poručio je HDZ-u Nenad Stazić.

'Krasti vlastiti narod i vlastitu zemlju, to vama valjda služi na čast'

'Braniti zemlju vani, htjeti da ona bude jednakopravna s ostalim članicama Europske unije, to za vas predstavlja sramoćenje zemlje, a krasti vlastiti narod i vlastitu zemlju, to vama valjda služi na čast. Vrlo zanimljivo shvaćanje pojmova časti, lopovluka, poštenja i obrane ugleda zemlje', rekao je Stazić.

'Vlada štiti udbaše, ubojice i one koji su sudjelovali teroru države protiv svojih građana', kaže Mlakar. Na takav rječnik upozorila ga je potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec.

'Zašto je promijenjen zakon iz 2010. godine? Zašto se ide na odgodu zakona 1.1 2014.? Zašto je promijenjen članak 20? Vlada se bori za kriminalce. Gdje je Europski uhidbeni nalog?', pita Gordan Jandroković iz HDZ-a.

Korespondencija s Reding

'Tražit ću cjelokupnu korespondenciju koju ste vodili kao Vlada s gospođom Reding, kako bih mogla razabrati što je od početka bio prijepor', rekla je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor koja predlaže da zakon na snagu stupi odmah.

Dragutin Lesar pita jesu li ministar Miljenić i povjerenica Reding igrali 'Čovječe ne ljuti se' i tako odlučili kada će se početi primjenjivati zakon, jer, kaže, drugog objašnjenja nema.

'Miljenić: Na stolu je bio jedino datum'

'Ono što je bilo na stolu je jedino datum. Ništa se drugo nije otvaralo. Sudjelovao sam na većini tih razgovora. Ako gledate odluku kojom su inicirane mjere, vidite da sankcije prestaju vrijediti kada Hrvatska ukine ograničenje. Ničeg drugoga na stolu nije bilo.

Oko roka smo se dogovorili i to je 1.1. 2014. To je nešto što je dogovoreno na stolu. Prečesto bježimo u raspravi na konkretne osobe i predmete, o tome odlučuje sud, a ne izvršna i zakonodavna vlast. Ovdje se radi o zakonu, a zakon se piše za sve a ne za jednu osobu', rekao je Miljenić.
 

Podsjetimo, riječ je o zakonu koji je Sabor izmijenio krajem lipnja, svega tri dana prije nego što je Hrvatska postala punopravnom članicom EU. Lipanjskim izmjenama u Zakon je, među ostalim, unesena odredba po kojoj se europski uhidbeni nalog ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002.

Europski uhidbeni nalog tako se nije mogao primijeniti na 25 naloga koji su od srpnja stigli u Hrvatsku, a među njima ni na onaj kojim je njemačko pravosuđe zatražilo izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića, kojega se tereti za organiziranje ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Zbog te činjenice mediji su zakon nazvali 'lex Perković', a reagirala je i Europska komisija, tumačeći da zemlje koje su u EU stupile nakon 2002. nemaju pravo na takvo ograničenje.

>>
Sabor na dnevni red uvrstio 'lex Perković'

EK je pokrenula i proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj, tražeći da se sporna odredba stavi izvan snage bez odgode, dok je Vlada predlagala da se europski uhidbeni nalog bez vremenskog ograničenja primjenjuje tek od 15. srpnja iduće godine.

Vlada povlači spornu odredbu

Kosor je najavila da će zatražiti korespodenciju koju je oko lex Perković vodio Miljenić s Reding, odnosno premijer Milanović sa šefom Komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Naposlijetku je, prošlog tjedna, dogovoreno da će Hrvatska povući spornu odredbu, ali da će se puni europski uhidbeni nalog primjenjivati od 1. siječnja. HDZ-ovi zastupnici traže pak da se zakonske izmjene povuku u potpunosti i bez odgode.

Toj je stranci, naime, sporna i odredba po kojom je u lipnju zastara, umjesto fakultativnog, postala obligatornim razlogom za odbijanje izručenja. Naime, do lipanjskih izmjena sud je mogao prihvatiti zahtjev za izručenjem čak i ako je riječ o kaznenom djelu za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara.

>> Vlada izmijenila 'lex Perković'

Po izmjenjenom zakonu, sudac je u takvom slučaju dužan odbiti izručenje.  U HDZ-u tumače da je i ta odredba protivna obvezama koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima, dok Vlada tvrdi da ona nije bila predmet spora s Europskom komisijom.

Odbijaju tumačenje da je i ta odredba donesena kako bi se zaštitilo Perkovića, a tvrde da zastara kao obligatorni razlog za odbijanje izručenja jamči ujednačenu sudsku praksu i pravnu sigurnost.  Prije Vlade i HDZ-a izmjene spornog zakona Saboru je predložila Jadranka Kosor, koja traži ukidanje isključivo odredbe o vremenskom ograničenju. (S.V. / I.D. /Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju