Hrvatski pregovarači pogriješili su pri sastavljanju ugovora o granici s Bosnom i Hercegovinom iz 1999. godine i to treba jasno kazati hrvatskoj javnosti i zastupnicima u Hrvatskom saboru prije ratifikacije tog dokumenta, izjavio je akademik Davorin Rudolf, član Savjeta predsjednika RH za vanjsku politiku i nekadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske u intervjuu kojega je u nedjelju objavilo sarajevsko "Oslobođenje".
>> 'Ugovor Tuđman-Izetbegović promijenio je granicu na ŠTETU Hrvatske'
"Moje je mišljenje da je granica iz 1991. godine promijenjena 1999. godine i da je zbog toga za ratifikaciju potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika (u Saboru). Važno je u Saboru utvrditi da je Hrvatska stekla svoje državne granice 1991. i da je granica s BiH 1999. našom greškom a ne hotimično promijenjena", izjavio je Rudolf.
>> 'Slabi izgledi za ratificiranje graničnog sporazuma s Hrvatskom'
Ustvrdio je kako su svojedobno o granici s BiH s hrvatske strane pregovarali "nedovoljno pripremljeni ili površni pregovarači" dok je među političarima koji su donosili odluke bilo onih "bez dovoljno patriotizma".
Kazao je kako predsjednik Tuđman sam i nije detaljno ulazio u karte koje su postale sastavnim dijelom ugovora s BiH jer se pouzdao u vladinu i ocjenu tadašnjeg ministra vanjskih poslova o graničnoj crti. "Kasnije, kada je ustanovljeno da je granica u Malostonskome zaljevu povučena na štetu Hrvatske, naravno prema hrvatskim analizama, odustalo se od ratifikacije", kaže Rudolf.
Rudolf je kategoričan u ocjeni kako pri rješavanju graničnog pitanja s BiH treba primijeniti pravilo kao i u svim drugim slučajevima, a to je da se priznaju granice kakve su bile na dan stjecanja neovisnosti Hrvatske 25. lipnja 1991. godine.
On podsjeća kako su sve države nastale na području bivše Jugoslavije svojedobno morale dati izjavu o priznavanju zatečenih granica jer je to bio uvjet njihova međunarodnog priznanja. Rudolf podsjeća kako svi stručnjaci u Hrvatskoj smatraju da su otočići Veliki i Mali Školj, hrid Lopata i vrh Kleka u bivšoj Jugoslaviji pripadali ondašnjoj SR Hrvatskoj pa potom i današnjoj Republici Hrvatskoj.
"Naravno, o suverenitetu nad spornim područjima u BiH misle drugačije, no pravila su za sve ista", kazao je Rudolf. Njegova je sugestija kako se dvije države ipak ne bi trebale inatiti zbog malih dijelova teritorija koji nemaju nikakvu strateški važnost.
Stoga bi, po njegovu sudu, valjalo odgoditi ratifikaciju u Hrvatskom saboru kako ona ne bi propala. Potom bi skupina od šest stručnjaka iz obje države te od jednog stranca trebala točno utvrditi postojanje suvereniteta nad spornim teritorijem na dan 25. lipnja 1991. godine a ta bi ad hoc arbitražna skupina mogla rješiti i druga granična pitanja koja su za jednu ili drugu stranu problematična.
Rudolf cijeni kako se taj posao može obaviti razmjerno brzo i uz minimalne troškove jer se ne bi ponovo utvrđivala cjelokupna granična crta. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
