Na dnu Jadrana pronašli čak i škrinju za zamrzavanje: ''Sve te štetne tvari ne nestaju. One se vraćaju u ishranu čovjeka''

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Potraga Objavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane "Sestri se bore za život" FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!" susret u Vatikanu FOTO Premijer Plenković s obitelji kod pape Lava: "Bilo bi nam iznimno drago da posjeti Hrvatsku"

Velika škrinja za zamrzavanje jučer je bio najveći ulov ronilaca koji su čistili puntarsko podmorje. "Izgleda da je stvar navike. Ljudi bacaju jer ne vide kada bace, a mi stvarno uvijek dosta toga izvadimo", rekao je Braco, ronilac iz Duge Rese.

Inače, "Puntarska draga svima nam draga", tradicionalna je edukativno-ekološka akcija čišćenja podmorja i plaža, koja je i ove godine okupila brojne zaljubljenike u more, podmorje i čist okoliš.

U Jadranu je sve manje otpada, ali je i manje autohtonih riba. Zagrijavanje mora, ispuštanje balastnih tvari iz velikih brodova, betonizacija, kao i otpad, utječu na trajne promjene u moru.

"Jedan od velikih problema je betonizacija obale, uništavanje prirodnih staništa i stvaranje novih umjetnih. Po mom mišljenju, najveći problem je plastika", rekao je Davor Lučid, profesor Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Čuvajući zdravlje mora, podsjećaju stručnjaci, zapravo čuvamo sebe.

"Sve te štetne tvari ne nestaju. One su u morskom okolišu i one se kroz trofičke razine, kroz hranidbene lance, vraćaju u ishranu čovjeka" rekla je Milvana Arko-Pijevac, biologinja Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Pročitajte i ovo IZVJEŠĆE EUROPSKE AGENCIJE ZA OKOLIŠ Iako je karantena poboljšala situaciju, jedan je hrvatski grad treći najgori u Europi po kvaliteti zraka

Pročitajte i ovo PODNESENA KAZNENA PRIJAVA Stanovnici Vranjica bore se za život i zdravlje: ''Inspekcije ne reagiraju, jednostavno nas samo odbiju..."

Jadransko je more vrlo osjetljivo jer je riječ o poluzatvorenom moru.

"Ako su zdravi eko sustavi, bit će zdrave i životinje i ljudi. Promjene u eko sustavu imaju svoju uvijek reperkusiju i na sve ostale žive organizme", rekao je Tomislav Šarid, izvanredni profesor Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Uživanje u plodovima i ljepotama Jadranskoga mora stoga uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr