Velika škrinja za zamrzavanje jučer je bio najveći ulov ronilaca koji su čistili puntarsko podmorje. "Izgleda da je stvar navike. Ljudi bacaju jer ne vide kada bace, a mi stvarno uvijek dosta toga izvadimo", rekao je Braco, ronilac iz Duge Rese.
Inače, "Puntarska draga svima nam draga", tradicionalna je edukativno-ekološka akcija čišćenja podmorja i plaža, koja je i ove godine okupila brojne zaljubljenike u more, podmorje i čist okoliš.
U Jadranu je sve manje otpada, ali je i manje autohtonih riba. Zagrijavanje mora, ispuštanje balastnih tvari iz velikih brodova, betonizacija, kao i otpad, utječu na trajne promjene u moru.
"Jedan od velikih problema je betonizacija obale, uništavanje prirodnih staništa i stvaranje novih umjetnih. Po mom mišljenju, najveći problem je plastika", rekao je Davor Lučid, profesor Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Čuvajući zdravlje mora, podsjećaju stručnjaci, zapravo čuvamo sebe.
"Sve te štetne tvari ne nestaju. One su u morskom okolišu i one se kroz trofičke razine, kroz hranidbene lance, vraćaju u ishranu čovjeka" rekla je Milvana Arko-Pijevac, biologinja Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Jadransko je more vrlo osjetljivo jer je riječ o poluzatvorenom moru.
"Ako su zdravi eko sustavi, bit će zdrave i životinje i ljudi. Promjene u eko sustavu imaju svoju uvijek reperkusiju i na sve ostale žive organizme", rekao je Tomislav Šarid, izvanredni profesor Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Uživanje u plodovima i ljepotama Jadranskoga mora stoga uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
