Na dnu Jadrana pronašli čak i škrinju za zamrzavanje: ''Sve te štetne tvari ne nestaju. One se vraćaju u ishranu čovjeka''

Velika škrinja za zamrzavanje jučer je bio najveći ulov ronilaca koji su čistili puntarsko podmorje. "Izgleda da je stvar navike. Ljudi bacaju jer ne vide kada bace, a mi stvarno uvijek dosta toga izvadimo", rekao je Braco, ronilac iz Duge Rese.

tri vijesti o kojima se priča Sudar auta i autobusa Detalji strašne tragedije na autocesti: "Morali smo nasilno otvarati vrata kako bi preminulu osobu izvadili iz vozila" JAČANJE ORUŽANIH SNAGA Satelitske snimke otkrile novo ubojito oružje, dvostruko veće od svega što su izgradili dosad: "To je postalo hitan zadatak" nestala u nedjelju "Igrala se s prijateljicama. Kada je pogledao kroz prozor, ona više nije bila tamo": Za Tijom (12) se traga i u Hrvatskoj, obitelj je očajna

Inače, "Puntarska draga svima nam draga", tradicionalna je edukativno-ekološka akcija čišćenja podmorja i plaža, koja je i ove godine okupila brojne zaljubljenike u more, podmorje i čist okoliš.

U Jadranu je sve manje otpada, ali je i manje autohtonih riba. Zagrijavanje mora, ispuštanje balastnih tvari iz velikih brodova, betonizacija, kao i otpad, utječu na trajne promjene u moru.

"Jedan od velikih problema je betonizacija obale, uništavanje prirodnih staništa i stvaranje novih umjetnih. Po mom mišljenju, najveći problem je plastika", rekao je Davor Lučid, profesor Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Čuvajući zdravlje mora, podsjećaju stručnjaci, zapravo čuvamo sebe.

"Sve te štetne tvari ne nestaju. One su u morskom okolišu i one se kroz trofičke razine, kroz hranidbene lance, vraćaju u ishranu čovjeka" rekla je Milvana Arko-Pijevac, biologinja Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Pročitajte i ovo IZVJEŠĆE EUROPSKE AGENCIJE ZA OKOLIŠ Iako je karantena poboljšala situaciju, jedan je hrvatski grad treći najgori u Europi po kvaliteti zraka

Pročitajte i ovo PODNESENA KAZNENA PRIJAVA Stanovnici Vranjica bore se za život i zdravlje: ''Inspekcije ne reagiraju, jednostavno nas samo odbiju..."

Jadransko je more vrlo osjetljivo jer je riječ o poluzatvorenom moru.

"Ako su zdravi eko sustavi, bit će zdrave i životinje i ljudi. Promjene u eko sustavu imaju svoju uvijek reperkusiju i na sve ostale žive organizme", rekao je Tomislav Šarid, izvanredni profesor Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Uživanje u plodovima i ljepotama Jadranskoga mora stoga uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr