Galerija
Pomor periski najbolje se vidi na snimci koju su nam ustupili znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru. Morsko dno prepuno je otvorenih periski. To znači da su uginule. Da su žive, reagirale bi na ronioca i strujanje mora i zatvorile se.
"Na mjestima gdje su se uginuća dogodila praktički imamo stopostotnu razinu mortaliteta, praktički nestaju cijele populacije", kaže dr. sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Tome svjedoče i prizori koji su prije mjesec dana šokirali ribare na Ušću Neretve.
"Više od 1000 uginulih periski. Budući da sam sportski ribolovac, susretao sam se s pomorima, ali u ovim količinama ne", rekao je sredinom siječnja Jure Gujinović iz Ornitološkog društva Brkata sjenica.
Sada je to stiglo i do područja Zadra.
"Kolege s tog područja javile su o pomoru populacija periski u njihovu akvatoriju, ali prema kontaktima koje imamo, mislimo da je i sjevernije došlo do problema", zabrinut je i dr. Valter Kožul, znanstveni savjetnik iz Instituta za more i priobalje.
Uzročnici u Jadranu su parazit i bakterija. Pomor se brzo širi i malo toga ostavlja za sobom.
"Sad imamo informacije da se uginuća javljaju i na krajnjem sjeveru, u Tršćanskom zaljevu, što znači da je bolest u relativno kratkom periodu, dakle u manje od godinu dana, prošla kroz cijeli Jadran", objašnjava dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
No čini se, barem za sada, da je Istru zaobišlo. U Ministarstvu kažu da sve prate i da su u kontaktu sa znanstvenom zajednicom.
"Nismo još zaprimili službene podatke o zabilježenom pomoru u Istri, no prema dosadašnjim saznanjima i informacijama iz drugih mediteranskih zemalja (...) takav je scenarij, nažalost, moguć", odgovaraju na upit iz Ministarstva zaštite okoliša.
Sve je krenulo 2016. iz Španjolske, a od prošle godine i kod nas. Pitali smo znanstvenike - može li ovo istrijebiti periske u potpunosti iz Jadrana.
"Bojim se da može. Periska ima spor ciklus, treba dugo vremena da naraste nova jedinka. Znači, sporo se oporavlja populacija", objašnjava Tomislav Šarić.
Znanstvenici daju sve od sebe da do toga ne dođe. Izdvojili su određen broj organizama u kontrolirane uvjete, na mjesto gdje ne može doći do utjecaja izvana. No pitaju se jesu li to napravili na vrijeme. Ugibanja, kažu, ima i u tom uzorku. Malo se toga još može napraviti.
"Pronaći preživjele jedinke na mjestima gdje se mortalitet već dogodio jer te preživjele jedinke imaju imunitet koji ih je štitio i možemo pretpostaviti da će možda i njihovi potomci imati takav imunitet. Znači, te preživjele treba pronaći i zaštititi", objasnio je Kožul.
I nadati se da ovaj endem, najveća školjka Mediterana neće potpuno nestati.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
buktinja neboderaProcurili novi detalji o stravičnoj noći: Pogledajte što se nalazi u podrumu Vjesnika
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Novo saslušanjeLjubavnik ubijene Ane Walshe na sudu otkrio brojne detalje: "Bila je zabrinuta, planirala je sve reći mužu"
