Pomoru Periski na Jadranu kao da nema kraja. Znanstvenici su zabrinuti jer je pomor u samo nekoliko mjeseci zahvatio gotovo cijeli Jadran, a nestaju kompletne populacije.

Galerija


Pomor periski najbolje se vidi na snimci koju su nam ustupili znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru. Morsko dno prepuno je otvorenih periski. To znači da su uginule. Da su žive, reagirale bi na ronioca i strujanje mora i zatvorile se. 

Vezani članci Testiranje na koronavirus Novo žarište: Više od 650 radnika u njemačkoj tvornici zaraženo koronavirusom, grad čeka karantena Medo uz magistralu HGSS o snimci medvjeda koji se vere uz magistralu: "Možda nas je špijunirao na nekoj vježbi"

"Na mjestima gdje su se uginuća dogodila praktički imamo stopostotnu razinu mortaliteta, praktički nestaju cijele populacije", kaže dr. sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Tome svjedoče i prizori koji su prije mjesec dana šokirali ribare na Ušću Neretve.

"Više od 1000 uginulih periski. Budući da sam sportski ribolovac, susretao sam se s pomorima, ali u ovim količinama ne", rekao je sredinom siječnja Jure Gujinović iz Ornitološkog društva Brkata sjenica.

Ugibanje periski na ušću Neretve
Jure Gujinović Foto: DNEVNIK.hr

Sada je to stiglo i do područja Zadra.

"Kolege s tog područja javile su o pomoru populacija periski u njihovu akvatoriju, ali prema kontaktima koje imamo, mislimo da je i sjevernije došlo do problema", zabrinut je i dr. Valter Kožul, znanstveni savjetnik iz Instituta za more i priobalje.

Ugibanje periski na ušću Neretve
Valter Kožul Foto: DNEVNIK.hr

Uzročnici u Jadranu su parazit i bakterija. Pomor se brzo širi i malo toga ostavlja za sobom.

"Sad imamo informacije da se uginuća javljaju i na krajnjem sjeveru, u Tršćanskom zaljevu, što znači da je bolest u relativno kratkom periodu, dakle u manje od godinu dana, prošla kroz cijeli Jadran", objašnjava dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Ugibanje periski na ušću Neretve
Ivan Župan Foto: DNEVNIK.hr

No čini se, barem za sada, da je Istru zaobišlo. U Ministarstvu kažu da sve prate i da su u kontaktu sa znanstvenom zajednicom.

"Nismo još zaprimili službene podatke o zabilježenom pomoru u Istri, no prema dosadašnjim saznanjima i informacijama iz drugih mediteranskih zemalja (...) takav je scenarij, nažalost, moguć", odgovaraju na upit iz Ministarstva zaštite okoliša.

Sve je krenulo 2016. iz Španjolske, a od prošle godine i kod nas. Pitali smo znanstvenike - može li ovo istrijebiti periske u potpunosti iz Jadrana.

"Bojim se da može. Periska ima spor ciklus, treba dugo vremena da naraste nova jedinka. Znači, sporo se oporavlja populacija", objašnjava Tomislav Šarić.

Ugibanje periski na ušću Neretve
Tomislav Šarić Foto: DNEVNIK.hr

Znanstvenici daju sve od sebe da do toga ne dođe. Izdvojili su određen broj organizama u kontrolirane uvjete, na mjesto gdje ne može doći do utjecaja izvana. No pitaju se jesu li to napravili na vrijeme. Ugibanja, kažu, ima i u tom uzorku. Malo se toga još može napraviti.

"Pronaći preživjele jedinke na mjestima gdje se mortalitet već dogodio jer te preživjele jedinke imaju imunitet koji ih je štitio i možemo pretpostaviti da će možda i njihovi potomci imati takav imunitet. Znači, te preživjele treba pronaći i zaštititi", objasnio je Kožul.

I nadati se da ovaj endem, najveća školjka Mediterana neće potpuno nestati.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr