"Hrvatskoj javnosti treba jasno reći da sve što se događa dio je vrlo opasnog i promišljenog scenarija neustavne uzurpacije ovlasti Hrvatskog sabora i kršenja temeljnih načela diobe vlasti i hrvatske parlamentarne demokracije", poručio je Robert Podlonjak, saborski zastupnik Mosta na svom profilu na Facebooku gdje je objavio podužu analizu.
Pročitajte i ovo
"Prije nekoliko dana u jednim je novinama iznijet sljedeći scenarij kakav je navodno zamišljen u HDZ-u: da se smjeni predsjednik Sabora Božo Petrov, da se ne izabere novi predsjednik Sabora, već potpredsjednik Jandroković nastavlja upravljati parlamentom (bez vremenskog ograničenja), da se ne izaberu novi ministri, nego da ministarstvima uređuju državni tajnici, Sabor ne zasjeda do poslije lokalnih izbora, premijer Plenković nema parlamentarnu većinu, ali istodobno ima svu vlast u državi. U takvoj situaciji, ukoliko bi se scenarij obistinio, profesor Branko Smerdel smatra da "predsjednik Vlade Plenković ne bi bio prvi ministar nego uzurpator".
Činjenica je da se taj scenarij već počeo ostvarivati odlukom predsjednika Vlade Plenkovića da sam razriješi ministre u Vladi bez bilo kakve uloge Hrvatskog sabora ili njegova predsjednika u tom postupku. Iako se u nekim medijima pokušalo uvjeriti hrvatsku javnost da je predsjednik Vlade postupio u skladu s Ustavom i zakonom te da to potvrđuje većina ustavnopravnih stručnjaka to nije točno. Činjenica je da većina ustavnih stručnjaka i profesora prava koji su se javno očitovali smatra da je predsjednik Vlade prekršio svoje ustavne ovlasti. To se može lako provjeriti", napisao je Podolnjak, dodajući da kao profesor ustavnog prava smatra da svako razrješenje člana Vlade mora biti potvrđeno odlukom većine svih saborskih zastupnika čime se utvrđuje da taj član Vlade više ne uživa povjerenje Sabora.
"Istovjetno mišljenje iznijeli su dr. Samir Vrabec i profesor Ivan Koprić. Profesorica Sanja Barić povezuje akt o razrješenju člana vlade s imenovanjem novog člana, ali i u toj verziji član vlade formalno-pravno je razriješen dužnosti tek kada je imenovan novi član vlade koji će ga zamijeniti na dužnosti. Predsjednik Hrvatskog sabora dužan je prema Ustavu supotpisati odluku o razrješenju dosadašnjeg, odnosno imenovanju novog člana vlade nakon što je takvu odluku donijela većina svih zastupnika u Saboru.
Kolega Mato Palić smatra da je za razrješenje ministra u Vladi RH osim potpisa Predsjednika Vlade RH, potreban i potpis Predsjednika Hrvatskog sabora. To, po njegovu mišljenju, jasno proizlazi iz odredbe u čl. 110. st. 5. Ustava RH. Ukoliko to ne učini oni ostaju na svojim dužnostima. Mišljenje Mate Palića uglavnom potvrđuje i ranija praksa u sličnim situacijama. Mišljenje je napisano prije ostavki ministara.
Suprotno mišljenje od ranije navedenih ustavnih stručnjaka i profesora prava imaju profesori Branko Smerdel i Zvonimir Lauc, koji su stava da predsjednik Vlade može samostalno donijeti odluku o razrješenju ministra u Vladi. No, od sedam ustavnih stručnjaka i profesora prava čije je mišljenje iznijeto javno njih petoro smatra da je nezaobilazna uloga Hrvatskog sabora ili njegova predsjednika glede razrješenja ministara u Vladi.
Pritom moram naglasiti da i profesor Branko Smerdel smatra da je predsjednik Vlade dužan predložiti što prije, a svakako u "razumnom roku", glasovanje o povjerenju novim ministrima kako bi se potvrdilo postojanje parlamentarne većine i vlada u cijelosti uživala povjerenje Hrvatskog sabora, kako propisuje Ustav", piše Podolnjak, dodajući da smatra kako je "razuman rok" sedam dana od dana razrješenja ministara, posebno zbog toga što Sabor zasjeda još ovaj tjedan prije poduže pauze.
"S obzirom da je prikupljeno 79 potpisa zastupnika za razrješenje predsjednika Sabora držim da je dovoljno sedam dana da se formira parlamentarna većina koja će dati povjerenje novim ministrima. Svako otezanje u tom procesu znači da parlamentarna većina ne postoji, da će se vršiti pritisci na pojedine zastupnike da budu dio te većine (što se već događa), odnosno da će se prolongirati unedogled situacija da postoji 'krnja' neustavna Vlada, u kojoj u četiri ministarstva ne postoji ministar odgovoran Hrvatskom saboru.
"Pritom je za omogućivanje takvog neustavnog scenarija nužno smijeniti predsjednika Hrvatskog sabora Božu Petrova, jer je on trenutno, u institucionalnom smislu, jedina brana neustavnom širenju ovlasti od strane predsjednika Vlade, s obzirom da se o sadašnjoj ustavnoj krizi ne žele očitovati ni predsjednica Republike, a niti Ustavni sud.
No, i u slučaju razrješenja predsjednika Hrvatskog sabora predviđen je, kako sada izgleda, krajnje neustavan scenarij prema kojem bi smijenjenog predsjednika Sabora zamijenio potpredsjednik Sabora Gordan Jandroković, bez vremenskog ograničenja. U tu svrhu poslužila bi odredba članka 34., stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora koja propisuje: „Ako predsjednik Sabora ne odredi ili ne može odrediti potpredsjednika, dužnost predsjednika obnaša potpredsjednik biran iz reda zastupnika parlamentarne većine.“.
Međutim ta je odredba u članku koji govori o situacijama kada je predsjednik Sabora odsutan ili spriječen u obavljanju dužnosti, ali ne na način da je „odsutan“ jer je razriješen dužnosti pa ne može odrediti tko će ga od potpredsjednika zamijeniti. Smatram neprihvatljivom interpretaciju Poslovnika da jedna stranka koja ima tri potpredsjednika, a nema ni većinu zastupnika, sama odluči o tome koji će od njenih potpredsjednika zamijeniti predsjednika Sabora i to na neodređeno vrijeme. Hrvatski Ustav propisuje da je Hrvatski sabor konstituiran izbor svog predsjednika, a sada se naturaju interpretacije da Sabor može unedogled funkcionirati bez predsjednika. Ne zaboravimo, predsjednik Sabora je kao državni dužnosnik drugi po rangu nakon šefa države i on zamjenjuje predsjednika Republike u slučajevima njegove odsutnosti ili bolesti, a u slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora.
Zbog svega navedenog, u ovom trenutku predsjednik Hrvatskog sabora, zbog šutnje Ustavnog suda, jedina je brana neustavnom kršenju Ustava i zakona. Dužnost je i ustavna obaveza predsjednika Vlade da hitno predloži nove ministre Hrvatskom saboru, zatraži glasovanje o njihovu povjerenju, demonstrira na taj način postojanje parlamentarne većine i osigura poštivanje ustavnog načela odgovornosti vlade pred Saborom.
Ukoliko predsjednik Vlade dobije povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru za nove ministre to će biti nedvojben dokaz postojanja parlamentarne većine, a nakon toga predsjednik Hrvatskog sabora treba staviti na dnevni red glasovanje o svom razrješenju kako bi novooblikovana parlamentarna većina mogla izabrati svog predsjednika Sabora", zaključuje Podolnjak.
