Damir Boras (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)
Damir Boras (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL) Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Na obilježavanju Europske noći istraživača u Zagrebu rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras komentirao je činjenicu da je na Sveučilištu u Zagrebu ostalo gotovo tri tisuće slobodnih mjesta nakon završetka jesenskog roka državne mature.


U Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu u četvrtak je održana Europska noć istraživača koja je okupila hrvatske znanstvenike i istraživače kako bi interaktivnim sadržajem djeci i odraslima približili znanost i svoj rad.

Vezani članci Blaženka Divjak, državna matura Što će biti s državnom maturom? Iz Ministarstva kažu: "Radimo na tri do četiri scenarija" Sveučilište u Zagrebu (Foto: Dnevnik.hr) - 3 350 godina postojanja: "Sveučilište u Zagrebu u svojoj je dugoj tradiciji uvijek bilo simbol slobode, znanja, tolerancije i ljubavi"

Na Europskoj noći istraživača u Zagrebu bio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras. On je komentirao novinarima medijske napise prema kojima je na hrvatskim fakultetima ostalo slobodno više od 11 tisuća mjesta, od kojih gotovo tri tisuće na zagrebačkom Sveučilištu.

Upisne kvote s razlogom su veće

"Imali smo veće kvote od onoga što se inače upisuje. Namjerno držimo kvote malo većima da bi mogli amortizirati želje mladih da studiraju jedne godine ovdje, jedne tamo. U prosjeku imamo isti broj studenata svake godine, tu nema nikakvih problema", ocijenio je Boras.

Problem je, tvrdi, što je jako puno učenika palo državnu maturu. Istaknuo je kako je matura indikator srednjoškolskog znanja te da to zapravo nije test za prolaz na fakultet. Učenik koji položi obavezne predmete možda uopće nije kvalificiran da studira na fakultetu koji traži specifična znanja, dodao je.

''Matura možda nije potrebna''

Naglasio je da su sveučilišta "dobrohotno prihvatila" rezultate državne mature, ali i da su jučer na Rektorskom zboru raspravljali treba li uopće ubuduće prihvatiti rezultate državne mature za upis na pojedini fakultet.

Na konstataciju novinarke da neki fakulteti upravo zato traže dodatne provjere, uzvratio je da "onda možda ne treba matura".  "Ne mogu od jedne na drugu godinu biti takvi drastični razmaci. To znači da testovi nisu profesionalno načinjeni. Ako je tri godine bilo jedno, a četvrti najedanput toliki pad, to izaziva znanstvenu sumnju", zaključio je. (Hina)