Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživanje koje je proveo Transparency International Hrvatska (TIH) o poznavanju Zakona o sprečavanju sukoba interesa pokazalo je da je za taj zakon čulo 71,5 posto građana.


To je najviše dosad u odnosu na prvo istraživanje 2003. kada je za postojanje zakona znalo 41,8 posto građana, te na prošlogodišnje kada je taj broj narastao na 68,2 posto. Četvrto istraživanje TIH-a, čiji su rezultati danas predstavljeni, ukazalo je i zamjetan stalni porast broja građana koji drže da dužnosnici moraju davati podatke o svojem imovnom stanju koji je dosegnuo 92, 3 posto. U TIH-u to tumače posljedicom velikog broja skandala koji su pokazali da veći broj dužnosnika ima imovinu koja nije razmjerna njihovim prihodima.

'Građani znaju više o zakonu i očekuju sve više od dužnosnika kad je riječ o izbjegavanju sukoba interesa. Također očekuju da oni tijekom svog mandata prikažu svoju i imovinu s njima povezanih osoba te da budu maksimalno posvećeni radu za javno dobro', rekao je predsjednik TIH-a Nikola Kristić na predstavljanju rezultata istraživanja.

Vezani članci Percepcija korumpiranosti Hrvatska Indeks korupcije: Hrvatska i dalje među najgorima, od nas lošije samo tri zemlje EU-a Kupovanje poklona / Ilustracija Koliko kanite potrošiti na božićne poklone? Dio građana već otkrio iznos i što im znači takva kupnja

Ne više od 500 kuna...

Ispitivanje, koje je agencija Promocija plus provela početkom svibnja na reprezentativnom uzorku od 1.300 građana u 90 naselja, pokazali su da građani zasluge za smanjenje sukoba interesa pripisuju nevladinim udrugama (40 posto) i medijima (26 posto). 'Spoznaja da 65 posto građana to smatra zaslugom nevladinih udruga i medija je dobra ali i zabrinjava jer građani nemaju povjerenja u institucije kad se radi o suzbijanju korupcije', ocijenio je Kristić.



Prema istraživanju, na 89,3 posto narastao je broj građana koji se u potpunosti slažu da vrijednost poklona dužnosnicima ne bi smjela biti veća od 500 kuna, kao i onih koji smatraju da dužnosnici ne bi smjeli biti članovi nadzornih odbora poduzeća. Prije donošenja zakona s tim se slagalo 82,7 posto ispitanika, a sada 92,7 posto. Na 89,3 posto narastao je pak broj onih koji drže da dužnosnici za trajanja mandata ne bi smjeli raditi za druge.

Najšarolikiji su odgovori na pitanje što bi dužnosnici za mandata trebali učiniti sa svojim poduzećem, pa tako najveći broj građana - 22,5 posto ističe da bi trebali prenijeti vlasnička prava na posebnu tvrtku, 24 posto smatra da vlasnici poduzeća ne bi smjeli biti državni dužnosnici, a 20 posto da bi trebali za mandata zamrznuti rad poduzeća. Kad je riječ o kaznama, najblaža kazna za sukob interesa trebala bi, prema istraživanju, biti smjena s dužnosti uz novčanu kaznu, a više od 50 posto ispitanika kao najtežu moguću kaznu navodi smjenu s dužnosti uz novčanu i zatvorsku kaznu i te doživotnu zabranu obavljanja dužnosti u tijelima javne vlasti. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju