Povjerenik za proširenje Europske unije Olli Rehn izjavio je u utorak da na zaključke ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a o Hrvatskoj treba gledati kao na ohrabrenje za dovršetak posla s ciljem ulaska u Uniju.
'Hrvatska se približava ciljnoj crti završetka tehničkih pregovora. Ovi zaključci priznaju ozbiljne napore Hrvatske u reformi pravosuđa i u gospodarskim reformama i na njih treba gledati kao na ohrabrenje za dovršetak posla s ciljem ulaska u EU-u', rekao je Rehn na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
>> Rehn: Hrvatska prelazi posljednju milju u pregovorima
Vezani članci
'Vijeće pohvaljuje Hrvatsku za znatne napore koje je učinila proteklih godinu dana i za dobar općeniti napredak, posebice u ispunjavanju mjerila postavljenih u pregovorima', kaže se u zaključcima koje je Vijeće za opće poslove formalno prihvatilo u utorak. Rasprava o strategiji o proširenju i o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata započela je u ponedjeljak popodne i bilo je planirano da se isti dan završi. Međutim, rasprava o Makedoniji se oduljila tako da je sastanak Vijeća za opće poslove nastavljen i u utorak kada su i prihvaćeni zaključci.
Hrvatskoj u prve dvije godine članstva u EU zacrtano 3,5 milijardi eura
Vijeće je pozdravilo uspostavu radne skupine za izradu nacrta ugovora o pristupanju Hrvatske, koja će svoj rad započeti već ovoga mjeseca te prihvatilo prijedlog financijskog paketa za prve dvije godine članstva Hrvatske u Uniji. U prve dvije godine članstva, 2012. i 2013. u proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi eura. Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina. Najveći dio namijenjenih sredstava Hrvatska će moći dobiti iz Kohezijskog i strukturnih fondova, u prve dvije godine ukupno će moći povući 2,205 milijardi eura. Da bi se ta sredstva dobila potrebno je pripremiti kvalitetne projekte. Svaki takav projekt financira se iz europskih fondova u iznosu od najviše 85 posto, a preostali dio financira država članica.
'Gradeći na dosad postignutom napretku, Vijeće smatra da Hrvatska još treba napraviti znatna poboljašanja u pravosuđu, javnoj upravi i borbi protiv korupcije, kao i stvoriti solidan temelj za provedbu europske pravne stečevine. Hrvatska će također trebati ubrzati napore u o borbi protiv organiziranog kriminala, osigurati vlasnička prava na osobnu imovinu manjinama, uključujući povratak izbjeglica, te nastaviti sa suđenjima za ratne zločine' kako bi u tim područjima imala uvjerljivu bilancu provedbe, kaže se u zaključcima Vijeća za opće poslove.
Za 'savršenu' suradnju s ICTY-em potrebni su 'topnički dnevnici'
'Osim toga, bit će potrebni pojačani napori na uspostavi traženih instrumenata za upravljanje i nadzor financijskih instrumenata zajednice, a trebat će razviti i infrastrukturu, opremu i resurse kako bi se učinkovito upravljalo vanjskom granicom EU-a. Vijeće naglašava da će pravodobna provedba tih reformi i samim tim ispunjavanje kriterija za članstvo, posebice glede pravosuđa i temeljnih prava, biti bitni za Hrvatsku ako želi ispuniti svoj cilj o zaključenju pregovora sljedeće godine', stoji u zaključcima. Glede suradnje s Haškim sudom, u zaključcima se kaže da Hrvatska ima 'općenito dobru suradnju s ICTY-em u pogledu većine njegovih zahtjeva' ali se ponavlja da 'puna suradnja, sukladno Pregovaračkom okviru, ostaje bitna'. 'Vijeće pozdravlja uspostavu međuresorne radne skupine, ali sa žaljenjem bilježi da tužitelj ICTY-a još ne može izvijestiti o bitnom napretku u pitanju lociranja dokumenata. Vijeće poziva Hrvatsku da se to pitanje riješi bez daljnjih odgoda', kaže se u zaključcima. (Hina)
Pravila objave komentara